Saopštio je da je DRI početkom godine objavila izvještaje o revizijama uspjeha "Efikasnost projekta izgradnje stambenih jedinica za raseljena i interno raseljena lica" i "Uspješnost sprovođenja rodno odgovornog budžetiranja u Crnoj Gori". Takođe, okončana je i objavljena revizija koja se odnosila na provjeru efikasnosti procesa legalizacije bespravnih objekata na području glavnog grada Podgorice za period 2017–2023. godine, kao i reviziju koja se odnosila na uspješnost rada Savjeta za reviziju.
– Uskoro završavamo sa jednom vrlo zahtjevnom revizijom uspjeha pod nazivom "Efikasnost razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori", čije rezultate očekujemo da se objave u septembru – izjavio je Radulović.
U cilju ocjene uspješnosti sprovođenja politike zaštite životne sredine, DRI će sprovesti i reviziju uspjeha sa posebnim aspektom na pitanje bespravne i prekomjerne sječe šuma, koja je već u toku i revizorski timovi već sprovode terensku reviziju kod subjekata revizije.
– Prema podacima sajta World of Statistic, šume u Crnoj Gori pokrivaju 61,5 odsto površine naše države, što je pozicionira na osmo mjesto liste zemalja sa najviše zelenila, i to prije Slovenije, Brazila, Estonije itd. Iako je Crna Gora bogata šumom, samo 5,8 odsto njihove površine je pod zaštitom od krčenja i to u okviru nacionalnih parkova, dok je u regionalnim parkovima sječa drveća dozvoljena. Nelegalna sječa šuma je dugogodišnji problem u Crnoj Gori, što ne doprinosi samo narušavanju ekosistema već se uništava i putna infrastruktura u koju opštine i država godišnje ulažu desetine miliona eura – poručio je Radulović.
Cijeneći značaj očuvanja zdravlja građana Crne Gore, gdje posebno spada mentalno zdravlje, te činjenice da je između ostalog povećan i broj suicida u Crnoj Gori, DRI će, kako je kazao, u toku ove godine sprovesti i reviziju uspjeha pod nazivom "Uspješnost realizacije aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period 2019–2023. godine".
– Unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva Crne Gore predstavlja jedan od ključnih prioriteta politike unapređenja zdravstva u Crnoj Gori, što je i definisano u okviru Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019–2023. Predstudijskim istraživanjem utvrđeno je da je realizovan relativno mali broj aktivnosti planiranih strategijom, što je bio jedan od razloga za donošenje odluke o sprovođenju predmetne revizije – pojasnio je Radulović.
Kada je u pitanju održivi razvoj i sprovođenje UN "Agende 2030", te zaštita životne okoline u 2024. godini posebna pažnja će biti posvećena pitanju upravljanja otpadom kao globalno značajnom pitanju i saglasno tome planirane su dvije revizije, i to revizija pod nazivom "Upravljanje medicinskim otpadom u Crnoj Gori", koja je već u fazi sprovođenja na terenu, i revizija koja se odnosi na komunalni otpad, koja će se započeti u četvrtom kvartalu ove godine.
– U ukupnom zagađenju životne sredine medicinski otpad ne zauzima veliki dio, ali je potencijalno najopasnija vrsta otpada zbog visokog stepena rizika od razvoja infekcija i zaraza. Svjetska zdravstvena organizacija je medicinski otpad ocijenila kao najopasniji otpad poslije radioaktivnog otpada. Neodgovarajući način rukovanja medicinskim otpadom i njegovo nepravilno zbrinjavanje može imati dalekosežne javno zdravstvene posledice i znatan uticaj na životnu sredinu – zaključio je on.
