Naime, nacionalna strategija IUOP ukazuje na to da doprinos ribarstva i akvakulture nacionalnom BDP-u iznosi 0,5 odsto, što je i dalje znatno više u poređenju s većinom država članica EU.

– Procjena doprinosa sektora ribarstva datira iz 2006. godine, kada je ukupna godišnja proizvodnja u sektoru ribarstva iznosila 7,4 miliona eura, a ukupni BDP 2.169 miliјardi. Ako sagledamo brojke za 2022. godinu, BDP je iznosio oko 5.8 miliјardi, a godišnja vrijednost ribarske proizvodnje iznosila je između 10 i 12 miliona eura. Očigledno je da je udio ribarstva u ukupnom BDP-u manji od 0,5 odsto – konstatovano јe u dokumentu.

U tom dokumentu se navodi da јe preovlađujuća karakteristika crnogorske flote starost i nedovoljna opremljenost, pri čemu većinu aktivnosti obavljaju mala obalna plovila.

– Crnogorsku ribarsku flotu čine stara plovila, a prosječna dužina plovila je mala. Prosječna starost svih plovila u floti iznosi 31,86 godina, dok prosječna dužina svih plovila u floti iznosi 7,12 metara. Koče imaju najveću prosječnu starost, 45,74 godine, s prosječnom dužinom od 16,5 metara, dok je samo 10 plovila duže od 15 metara. Prosječna starost plovila koji koriste mreže i druge alate iznosi 31,91 godinu, s prosječnom dužinom od 5,6 metara. Plovila registrovana za ribolov parangalima imaju najmanju prosječnu starost, 20,68 godina, s prosječnom dužinom od sedam metara. Prosječna starost plovila koja koriste mreže plivarice iznosi 33,92 godine, a prosječna dužina plovila 10,17 metara. Svega 11 odsto plovila ima rashladne komore ili ledomata na plovilu, a to su uglavnom plovila koji se bave ribolovom kočama i velikim mrežama plivaricama – piše u ovoј stretegiјi.

Crna Gora je neto uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i suočava se s trgovinskim deficitom. U dokumentu se navodi da, iako je deficit smanjen tokom posljednjih godina, i dalje postoji relativno velika razlika između uvoza i izvoza. Što se tiče ribarstva, trend je isti: Crna Gora bilježi znatno više uvezenih proizvoda nego izvoza.

– Izvoz je bilježio pozitivan trend sve do 2022. godine, od sedam tona u 2018. do 26 tona u 2021, a potom je pao na četiri tone u 2022. godini. Što se tiče vrijednosti, izvoz ribe i ribljih proizvoda na kraјu 2022. godine iznosio јe 4.174.930 eura, dok јe uvezeno gotovo pet puta više, odnosno 25.563.842 eura – navodi se u dokumentu.