U Budvi se cijene stanova kreću od 1.500 do 3.000 eura po kvadratnom metru, dok za kuće mogu varirati od 2.000 do 4.500 eura po kvadratu, u zavisnosti od blizine mora i kvaliteta gradnje. Kotor, koji se nalazi na listi najposjećenijih mediteranskih gradova, ima nešto niže cijene nekretnina u odnosu na Budvu. Prosječna cijena stanova je između 1.500 i 2.500 eura po kvadratnom metru, dok su cijene kuća od 2.000 do 4.000 eura, prenosi portal BiznisCG.
Tivat je još raznovrsniji s cijenama stanova, koje idu od 1.800 do 3.500 eura po metru kvadratnom, posebno u blizini luksuzne marine Porto Montenegro. Kuće u ovom gradu možete kupiti po cijenama od 2.500, pa čak do 5.000 eura po kvadratu. Herceg Novi i okolina su nešto jeftiniji, pa ovdje možete naći stan po cijeni od 1.200 eura za kvadrat. Kuće u ovom dijelu Bokokotorskog zaliva se kreću od 1.500 do 3.500 eura po kvadratnom metru.
Branislav Simović, agent za nekretnine u Crnoj Gori, kaže da su posljednjih godina znatno porasle cijene kuća i stanova, naročito od dolaska ruskih i ukrajinskih državljana nakon početka rata.
- Cijene nekretnina u Crnoj Gori, naročito na primorju, variraju i zavise od mnogo faktora, lokacije, vrste i stanja same nekretnine. U ponudi ima i dosta kuća koje se prodaju po nižim cijenama od realnih, jer su baš Rusi i Ukrajinci kupovali nekretnine koje im više nisu potrebne, ističe Simović u razgovoru za Biznis.rs.
Perma riječima Simovića, kupovina nekretnine za izdavanje u Crnoj Gori može biti vrlo isplativa investicija, jer broj turista stalno raste, što implicira povećanu tražnju za smještajem, posebno tokom ljetnje sezone, ali i tokom cijele godine u određenim područjima.
On ističe da je povoljna i poreska politika, jer je porez na imovinu relativno nizak, a postoje i olakšice za one koji iznajmljuju svoje nekretnine.
- Prosječne cijene u najpopularnijim turističkim gradovima su oko 100 evra za noćenje u julu i avgustu. U septembru i junu su za nijansu niže, ali sada zbog produženog ljeta možete nekretninu izdavati i četiri mjeseca godišnje, ocenjuje Simović.
Prema procjeni portala BiznisCG, gubitak mjesečnih prihoda od turizma zbog Rusa je 20 odsto.
Ranije, Podgoričanin Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao je prije dvije godine Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.
Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
