Centralne banke vodećih ekonomija svijeta gotovo usklađeno podižu kamatne stope kako bi ublažile nagli rast cijena, ali moraju voditi računa da ne pretjeraju jer će izazvati recesiju u svjetskoj ekonomiji, upozorila je Svjetska banka (SB).

Stepen usklađenosti u podizanju kamatnih stopa nije viđen unazad pet decenija, primjećuje Svjetska banka, podsjetivši da centralne banke višim troškovima zaduživanja pokušavaju obuzdati visoku inflaciju.

Inflacija je u SAD-u dostigla najviši nivo u 40 godina, a u eurozoni najviša je unazad više od 20 godina, podstaknuta oporavkom potražnje od koronakrize i skokom cijena energije i hrane pod uticajem ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Moskvi, prenosi SEEbiz.

Američka centralna banka i Evropska centralna banka (ECB) reagovale su podizanjem kamatnih stopa kako bi 'ohladile potražnju domaćinstava i kompanija', ali značajno više kamatne stope mogu biti kočnica ekonomskom rastu.

Fed se sprema naredne sedmice ponovo podići ključne kamatne stope, možda i za puni postotni bod, a ECB ih je od jula podigao 1,25 postotnih bodova i poručio da još nije završio sa pooštravanjem monetarne politike u eurozoni.

Svjetska banka upozorila je u studiji objavljenoj u četvrtak da je ekonomska aktivnost u tri vodeće svjetske privrede, SAD-u, Kini i eurozoni, naglo usporila u posljednje vrijeme.

Zato bi centralne banke trebalo da koordinišu poteze i "jasno obavještavaju javnost o svojim odlukama" kako bi snizile stepen nužnog zaoštravanja monetarne politike.

Centralne banke obično se ne dogovaraju o monetarnoj politici, ali su u nekoliko navrata koordinisale odluke kako bi podržale ekonomiju, napominje BBC, podsjetivši na finansijsku krizu 2008. i 2009. koju je izazvalo pucanje balona na tržištu finansijskih izvedenica u SAD-u.

Tada su američki Fed, ECB, kanadska, švedska, švajcarska i britanska centralna banka spustile kamatne stope za pola postotnog boda kako bi osigurale likvidnost u razdoblju ublaženih inflatornih pritisaka, podsjeća BBC.