Predsjednik Pokreta "Evropa sad" Milojko Spajić naveo je deset razloga zbog kojih poslanici ne smiju podržati predlog Zakona o budžetu za 2023. godinu
Prvi razlog, kako je naveo je to što je osnova za budžet za 2023. je rebalans za 2022. kojim je planiran deficit od 8% BDP-a i dodatno zaduženje od 350 miliona eura što se neće desiti budući da je trenutno deficit na istorijski najnižem nivou od samo jedan odsro BDP-a, a zaduženje nije potrebno iz razloga što će u državnoj kasi ostati preko 200 miliona eura depozita.
Prema riječima Spajića drugi razlog je taj što budžet ne sadrži nijednu mjeru usmjerenu na stvaranje uslova za generisanje novih prihoda budžeta.
- Rashodi su značajno veći u odnosu na prethodne budžete, što bi pozdravili da je u pitanju finansiranje strukturnih reformi ili velikih investicionih projekata. Međutim, mi u budžetu za 2023. vidimo deficit tekuće potrošnje od prosječno 150 mil. godišnje u periodu 2023-2025, što znači da će se država zaduživati za finansiranje vršenja svojih osnovnih funkcija, navodi se u trećem razlogu Spajića.
Spajić je dodao da je čevrti razlog za neusvajanje to što je budžetom planiran deficit tekuće potrošnje, ne samo u 2023 već i u 2024 i 2025 kao i ukupni kumulativni deficit na nivou od oko šest odsto u svakoj godini i preko 2,5 mlrdijarde eura zaduženja u posmatranom periodu - što, kako dodaje, ukazuje da su prekršena sva pravila planiranja budžeta propisana Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornost.
Kao peti razlog navodi predlog za dalje povećanje zarada u javnom sektoru, protiv čega Pokret Evropa sad nije, ali smatraju da to treba ostvariti na održiv način, ne zanemarujući i privatni sektor.
- Ovakvim pristupom dodatno se pravi jaz između zarada zaposlenih u javnoj upravi i privredi koja puni budžet, istakao je Spajić.
- Krši se član 9 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji kaže: ,, Sredstva za zarade, u procesu planiranja Budžeta Crne Gore, mogu se povećati kada je budžet uravnotežen ili je ostvaren suficit, odnosno moraju smanjiti kad budžet ostvaruje deficit tekućeg budžeta preko nivoa od 2% bruto domaćeg proizvoda, naveo je Spajić kao šesti razlog.
Spajić zamjera i to što nema ni govora o reformi zdravstvenog sistema i to što se nastavlja sa eksponencijalnim rastom budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje.
- U budžetu nije pomenuta ni racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru, što je upravo ova Vlada najavljivala kao jednu od glavnih reformi. U kapitalnom budžetu nema ni jedan veliki i značajan projekat za Crnu Goru. Budžet kojim se projektuje zaduženje za finansiranje tekuće potrošnje, rast deficita i rast javnog duga, a da pritom nije ponuđena nijedna konkretna reforma, mjera ili veliki infrastrukturni projekat, nije održiv i ne bi trebao dobiti podršku poslanika, naglasio je na kraju Spajić.
