Samo dva dana nakon usvajanja predloga na sjedinici Vlade u novembru, izašao sam sa ocjenom da je ovaj budžet neodrživ i da je projektovan i usvojen u Skupštini kao za neku neprijateljsku državu, a ne za svoju, istakao јe u razgovoru za "Dan" lider Pokreta "Evropa sad" Miloјko Spaјić.
– Poslanici su svoju odgovornost prema trenutnom globalnom ekonomskom momentu pokazali predlažući dodatnih 170 miliona novih troškova, a da jedan euro nisu predložili za povećanje prihoda, pogoršavajući situaciju. Finalnom verzijom budžeta planiran je deficit tekuće potrošnje od 150 miliona prosječno godišnje, dok je za 2021. i 2022. prvi put u istoriji dvije godine zaredom bio suficit tekućeg budžeta, a da nije na teret građana – kazao јe Spaјić.
On navodi i da u ovom maćehinskom budžetu deficit u sledećim godinama nastavlja da se pumpa, što ukazuje da su sva pravila planiranja propisana Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti prekršena, a da pritom Vlada ne planira da sprovede nijednu novu reformu koja bi stvorila uslove za povećanje prihoda i racionalizaciju rashoda.
– Ovo znači da će se država zaduživati za isplate plata, penzija i socijalnih davanja kao i prije 2020. godine, što je za vrijeme trajanja našeg učešća u 42. Vladi bilo finansirano isključivo iz tekućih prihoda, a što je i zlatno pravilo pri planiranju budžeta. Rashodi su znatno veći u odnosu na prethodne budžete, što bismo pozdravili da je u pitanju finansiranje strukturnih reformi ili velikih investicionih projekata, ali pošto nemamo nijedan veliki projekat za 2023, ovaj budžet je duplo golo. Ubrzo po formiranju nove vlasti nakon izbora biće potrebno da se napravi sanacioni plan zbog sve fiskalne štete koju su budžet i djelovanje ove vlade napravili. Što duže budemo odlagali, mjere sanacije će biti radikalnije i neprijatnije – navodi Spaјić.
Ističe da aktuelna Vlada pored svih kritika koje iznosi na račun programa "Evropa sad" primijenjuje ga i koristi sve benefite koje ovaj program ima.
– Za razliku od amaterskog budžeta za 2023. koji je megalomanski povećao trošak za bruto zarade sa preko 100 miliona, u 2021. i 2022. budžet za zarade je bio praktično jednak, uprkos tome što smo poslije decenije stagnacije u 2022. imali povećanje prosječne zarade sa 520 na 720 eura. U tome leži prava vrijednost našeg održivog programa, zbog kontrole troškova imali smo kao država suficit tekuće potrošnje i ukupni deficit najmanji u Evropi dvije godine zaredom. Upravo zbog toga, smanjili smo javni dug sa 103 na 72 odsto BDP-a. Privreda je takođe profitirala, sa realnim rastom ekonomije od projektovanih osam odsto ove godine, imali smo povećanja prometa, ali i manje troškove za zaposlene, jer smo smanjili poresko opterećenje na rad – kazao јe Spaјić.
On navodi i da ovaј program niјe pravio razliku između rada u privatnom i javnom sektoru, time omogućujući da privatni sektor ostane konkurentan uprkos povećanju zarada.
– Naš program je na koncu doveo po povećanja zaposlenosti za preko 30 odsto, i treba da se nastavi a ne da se minira. Nažalost, posljednje aktivnosti ove Vlade idu prema urušavanju tržišta rada i smanjenja konkurentnosti naše privrede jer će svi pohrliti da rade u javnom sektoru zbog novonastalog disbalansa u zaradama – poručuјe Spaјić.
Podsјeća da, uprkos duplom negativnom mišljenju DRI na budžet za prethodnu godinu, ostaјe pri stavu da јe sve odrađeno po zakonu i da јedva čeka da to dokaže.
– Korumpiranim kadrovima prošlosti odgovara relativizacija krivice lažnim optužbama, da bi građani imali percepciju da su svi na političkoj sceni oprljani. E pa nismo svi isti, i ima nas čistih koji stavljaju javni interes ispred svog privatnog – poručuјe Spaјić.
Ukazao јe i da јe šteta što јe ova vlada ukinula direktorat za blokčeјn, te da se nada da će Crna Gora uskoro stati u red sa naјrazviјeniјim državama sviјeta.
– Direktorat je već bio pripremio zakonsko rješenje kojim bi se regulisalo ovo tržište i omogućilo da se zakonski procesuiraju prevaranti, a time i privuku ozbiljni privrednici i inovatori iz ove industrije. Ubijeđeni smo da će se ovim zakonom ostvariti veliki benefiti za crnogorsku ekonomiju, koja je trenutno nediversifikovana i snažno zavisna od turizma kao najranjivije privredne grane, što znači da su nam potrebni novi izvori rasta, a koji ne zavise primarno od saobraćajne infrastrukture – zaključio јe Spaјić.
