Vlada Crne Gore je donijela odluku 5. septembra na osnovu koje je, pod određenim uslovima, moguće osloboditi zbog sankcija zamrznutu imovinu stranim državljanima.

Među državama koje su se pridružile zamrzavanju ruske imovine našla se i Crna Gora. Da stvar bude po Crnu Goru još gora, odluka je donijeta bez mišljenja suda.

Upravo zbog ove činjenice, stručnjaci iz oblasti prava su upozorili Crnu Goru da se može naći u problemu, a nije isključeno ni da će morati da plati odštetu.

Ruske kompanije i pojedinci, kojima je zamrznuta imovina, očekuju da će im biti nadonađena šteta zbog zamrzavanja imovine u SAD, EU, ali i nekim zemljama koje nisu članice EU kao što je Crna Gora.

Crna Gora je početkom juna prošle godine na prečac zamrzla imovinu više desetina ruskih državljana uz obrazloženje da se na taj Vlada usaglašava sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Međutim, da li je Crna Gora pogriješila sa tom ishitrenom odlukom jer je prethodno dozvolila Rusima da investiraju u našu državu, a onda im zamrznula imovinu, uskoro će biti poznato jer je pred Ustavnim sudom inicijativa za ocjenu ustavnosti ove odluke.

Prosto rečeno neko je kupio u Crnoj Gori imovinu, pokrenuo biznis, investirao veliki novac, a zauzvrat dobio nemogućnost da nastavi da se bavi poslom, koji nema dodirnih tačaka sa ratom u Ukrajini.

Na osnovu "Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine", Crna Gora je do sada uvela sankcije za 1.550 fizičkih i 246 pravnih lica. Kako se navodi u dokumentu koji je usvojila Vlada na sjednici 5. septembra u pitanju su fizička lica kojima se ograničava ulazak na teritoriju Crne Gore "koja su odgovorna za aktivno podržavanje ili sprovođenje aktivnosti ili politika koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost, odnosno stabilnost ili bezbjednost u Ukrajini ili koja ometaju rad međunarodnih organizacija u Ukrajini, kao i fizičkim licima povezanim s njima".

U Vladinoj odluci piše da državni organi Crne Gore mogu odobriti oslobađanje dijela sredstava i odobriti korišćenje dijela imovine čije je raspolaganje, odnosno korišćenje ograničeno primjenom restriktivne mjere.

To se može uraditi kada bude utvrđeno da je taj dio sredstava ili imovine neophodan da zadovolji osnovne potrebe fizičkih lica i njihovih članova porodice, uključujući troškove za ishranu, zakup, hipoteku, ljekove i zdravstvenu zaštitu, poreze, premije osiguranja i javne komunalne usluge. Imovina se može osloboditi iako je namijenjena isključivo za plaćanje razumnih stručnih honorara i troškova nastalih u vezi s pružanjem pravnih usluga, za službene potrebe, potrebe diplomatske misije, konzularne kancelarije ili međunarodne organizacije koja uživa imunitet.

Podsjetimo podgorički novinar Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao je u januaru Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama. Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu s Ustavom i zakonima Crne Gore. U Inicijativi se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.