Ne možemo precizno reći kada će tačno tokom godine početi radovi, ali očekujemo da to bude sredinom 2025. godine, kazala je u intervjuu za "Dan" ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
– Sa strane Ministarstva saobraćaja stvoreni su svi preduslovi da radovi počnu, ali postoje i brojne procedure na koje kao ministarstvo ne možemo da utičemo. Sam tender je u nadležnosti Monteputa – izjavila je Vukićević.
• Da li nam možete reći u kojoj je fazi tenderski postupak za izbor glavnog izvođača radova i da li su i dalje u igri za auto-put četiri kompanije ili je taj izbor sužen? Konkretnije, ko je ostao u igri za izgradnju druge dionice auto-puta?
Konkretnije odgovore na pitanja o samom tenderu može dati kompanija Monteput, koja ga sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja odobrava svaku fazu tenderskog postupka.
• Koliko će koštati druga dionica auto-puta sa svim troškovima? I iz kojih izvora će se finansirati? Prilikom predstavljanja budžeta navodila se cifra od 605 miliona eura...
Tačna cijena koštanja dionice Mateševo–Andrijevica sa svim troškovima, koji uključuju troškove radova, nadzora, revizije projektne dokumentacije, eksproprijacije i drugih manjih stavki koje prate infrastrukturne projekte, biće poznata nakon završetka projekta, odnosno nakon izdavanja i odobrenja konačne situacije. Finansiranje će biti obezbijeđeno dijelom iz kredita EBRD-a (200 miliona eura), bespovratnih sredstava EK (za sada obezbijeđeno 100 miliona eura, a očekuje se još toliko), i preostali dio iz budžeta države.
• Da li će glavni izvođač radova biti oslobođen od plaćanja akciza, doprinosa i poreza kao što je bio slučaj prilikom ugovaranja prioritetne dionice auto-puta? Da li je takva opcija izvjesna i da li se o njoj razgovaralo unutar Vlade ili sa EBRD-om?
Izvođač radova na dionici Smokovac–Mateševo bio je oslobođen plaćanja poreza na dodatnu vrijednost, poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa na obavezu socijalnog osiguranja i carina na osnovu Zakona o autoputu Bar–Boljare i drugih važećih nacionalnih i međunarodnih propisa. O potencijalnom oslobađanju poreza i drugih doprinosa za izvođača radova na narednoj dionici odlučiće se u skladu sa važećim nacionalnim propisima i ratifikovanim međunarodnim sporazumima.
• Hoće li Vlada u 2025. godini konačno donijeti odluku o koncesiji za aerodrome u Podgorici i Tivtu? Da li je Vlada bliža odluci da da aerodrome pod koncesiju, da poništi tender i raspiše novi ili da sama razvija aerodrome?
Vjerujem da ste imali priliku da vidite saopštenje predsjednika Tenderske komisije, inače potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Nika Đeljošaja. Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma uputila je, uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), zahtjev za dostavljanje ponuda u okviru tenderskog postupka za davanje aerodroma Podgorica i Tivat u dugoročnu koncesiju. Prethodno je Vlada, još u prvoj polovini ove godine donijela odluku da se nastavi započeta tenderska procedura. Konačnu odluku bi trebalo donijeti do sredine naredne godine kako bi se definitivno znalo da li će država ustupiti aerodrome na određeni period koncesionaru ili će sama uložiti u infrastrukturu.
• Da li su uslovi propisani 2019. godine, koji je i tada kritikovala opozicij (sadašnja vlast), adekvatni stanju na tržištu i u avio-industriji i u 2025. godini? Ili je sada na primjer fiksna naknada od 100 miliona za aerodrome mala? Da li postoji i najmanja mogućnost da se tenderski uslovi propisani 2019. godine mijenjaju u okviru aktuelnog postupka?
- Svakako da odluku o davanju aerodroma na koncesiju treba dobro analizirati, i sama sam više puta istakla da se ta odluka može donijeti samo onda kad vidimo ponude. Sa konsultantima iz IFC-a analizirana je situacija oko tenderskih uslova, i zaključeno je da mijenjanje uslova u toku samog tenderskog postupka nije moguće. Ponude mogu biti i više od 100 miliona, svakako je ovo odluka koju moramo donijeti sa posebnom pažnjom, jer su aerodromi vrijedna državna imovina, i bez obzira na lošiju infrastrukturu, finansijski dobro posluju. Ono što nam svakako treba jeste razvoj infrastrukture, novi prevoznici, destinacije i bolja avio-povezanost. Cilj ovog tenderskog postupka jeste da na osnovu pristiglih ponuda odlučimo da li treba odustati od koncesije ukoliko te ponude ne budu na zadovoljavajućem nivou i da li država treba da sama uloži određeni novac kako bi razvijala svoje aerodrome.