Predviđa da će odlaskom investitora koji su posle 2006. godine uložili kapital u Crnu Goru, oživjeli tržište nekretnina i ukupnu ekonomiju, izazvati gutitak u budžetu najmanje 20 odsto, rekao je on za Gradsku TV.
Informacije da Rusi i Ukrajinci prodaju nekretnine na Crnogorskom primorju po nižim cijenama od tržišnih kruže medijima kao top vijesti. Zavisno od lokacije i starosti cijene se kreću od 2.500 do 4.000 eura po kvadratu, a u ponudi ima i luksuznih objekata koji daleko nadmašuju ove iznose.
Zečević ocjenjuje da je razlog njihovog odlaska najvjerovatnije pravna nesigurnost.
„Podsjetiću građane na 2006. godinu i tržišni bum, kada je za kratko vrijeme prosječna plata u Crnoj Gori sa 220 eura do 2010. godine skočila na 500 eura. U pitanju je veliki prekid novčanih tokova, jer se tržište nekrenina u Crnoj Gori mjeri stotinama miliona, ako ne milijardom. Problem je što Crna Gora tim ljudima nije ponudila ništa da bi ostali, naročito što su ti ljudi nakon početka rata u Ukrajini podigli depozite u crnogorskim bankama sa 4,3 milijarde na 5,3“, objašnjava Zečević.
Zečević upozorava da odlazak stranih investitora koji su značajno uticali na ukupan ekonomski rast neće osjetiti samo turistički radnici.
“Negativni multiplikativni efekat će se osjetiti i na prihode restorana, i na punjenje budžeta i tržište nekretnina, a što je najgore ti ljudi mogu povući depozite iz banaka tako da se može odraziti i na pad depozita koji iznose 5,4 milijarde eura“, navodi analitičar.
Zečević, koji je podnosilac Inicijative za ocjenu ustavnosti odluke o zamrzavanju ruske imovine u Crnoj Gori, objašnjava da je osporio zamrzavanje 44 nekretnine ruskih vlasnika jer to izaziva pravnu nesigurnost stranih investitora.
„Čitava stručna javnost tvrdi da je to protivno Ustavu i najveći pravni eksperti kao što je prof dr Blagota Mitrić i advokat Veselin Radulović kažu da je to neustavno. Ukoliko čovjek koji je došao ovdje namjerava da uloži više stotina eura, ima svoju nekretninu i vidi da mu država Crna Gora ne pruža nikakvu sigurnost, nikakve subvencije, on će budzašto da proda svoju nekretninu i da se povuče“, ističe Zečević.
Kako navodi, sasvim je realno da ljudi čiji je kapital ugrožen prodaju ispod cijene i pređu u druge zemlje, u kojima su im niži troškovi i povojniji uslovi poslovanja.
