Nakon višemjesečnog rada na tekstu Zakona o porijeklu imovine, ili, kako ga premijer Dritan Abazović naziva, Zakona protiv mafije, izrada tog pravnog akta ušla je u završnu fazu.

Nakon sugestija Evropske komisije vezano za izmjene u ovom zakonskom rješenju, delegirana komisija održala je više sastanaka i usaglasila predlog koji će narednih dana ući u proceduru.

Prema riječima premijerovog savjetnika za pravna pitanja Iva Šoća, predlog će biti dostavljen Vladi, koja će ga u mnogo kraćem roku od tri mjeseca dostaviti Skupštini.

Preduslov da bi ovaj zakon mogao da se primjenjuje na pravi način jeste jačanje tužilaštva.

– Ovo je samo prva faza. Кada se zakon usvoji i počne da se primjenjuje, vidjećemo kakvi će biti rezultati. Ovo je novina u našem sistemu i pitanje je kako će tužilaštvo iznijeti taj dio posla. Naši tužioci nisu baš mnogo edukovani u toj materiji, ali to i ne stižu. Mislim da bi u tom pravcu trebalo poraditi na njihovoj edukaciji i uskoj specijalizaciji. To je ujedno i bio moj predlog, jer morate da imate zakon koji će ispuniti sve standarde i dati rezultate – rekao je Šoć.

Кada je riječ o sugestijama Evropske komisije i nedostacima nacrta zakona na koje su oni ukazali, Šoć objašnjava da se radilo isključivo o određenim pravnim finesama.

– S obzirom da uvodimo dva različita postupka, eksperti iz Evropske komisije željeli su da dodatno preciziramo određene pojmove, kako bismo imali jasan smisao unutar našeg pozitivnog prava. Mi smo uvažili te preporuke. Oni su tražili da se odvoje dva postupka, jedan koji se odnosi na oduzimanje imovine nakon pravosnažne osude i građanski dio, koji je nepotrebno spojen. Dalje su predložili da se novčani cenzus ne diže na 50.000 eura, nego da se spusti na nulu i slično – objašnjava Šoć.

Кako je dodao, ono što je bitno jeste da je ovaj koncept potpuno prihvatljiv i da ne predstavlja ništa što već ne postoji u evropskim zemljama.

– Кada dođe neki ekspert iz Italije koji ne poznaje naš ustavni poredak, on ne shvata ulogu zaštitnika imovinskopravnih interesa, tako da su postojale neke dileme, ali i diskusije na visokostručnom nivou. Ja sam pristalica teze da se zakoni moraju pisati temeljno i vrlo oprezno, pa neka to traje i godinu i dvije, ali kada se jednom usvoji da traje dugo vremena, a ne da se usvoji i da se tek onda vidi da je u primjeni apsolutno besmislen – ističe Šoć.

Prema njegovim riječima. politika je u Crnoj Gori postala pravi cirkus i građani očekuju da zahvaljujući ovom zakonu oduzmete nešto što je 30 godina nelegalno sticano i da "magičnim štapićem" sve vratite.

-To je apsolutno nerealno očekivati. Ali, ovaj zakon daje dobar osnov da se ispita imovina, i to putem pravnog osnova, što podrazumijeva da se utvrdi ko je stekao imovinu i na koji način. To je upravo ovo što svi vidimo da pojedini ljudi primaju 500 ili 1000 eura, a posjeduju imovinu enormne vrijednosti. U svijetu se to ispituje kao "stil života", odnosno, kako neko može da ima tolika primanja a da posjeduje toliki imetak. Ovaj zakon nije od juče i ne donosi se samo u Crnoj Gori. Takav zakon postoji svuda u svijetu u zemljama poput Crne Gore koje imaju kriminalne strukture, ali koje su ekonomski moćne i našle su modus da se kroz ovakve vrste zakona izbore sa kriminalom – kazao je Šoć.