Viši sud u Podgorici i dalje ne zna koliko je dokaza i predmeta bilo u depou, koji je nedavno obijen, kazali su iz Akcije za socijalnu pravu (ASP).
Iz ASP su rekli da podgorički Viši sud ne posjeduje interni pravni akt, poput pravilnika ili sličnog dokumenta, kojim bi detaljnije regulisao način pohranjivanja dokaza i sudskih predmeta.
Oni su kazali da su Višem sudu poslali zahtjev da im se dostavi interni akt o pohranjivanju sudskih predmeta i dokaza, ali da su im iz tog suda odgovorili da se spisi predmeta arhiviraju i deponuju shodno odredbama Sudskog poslovnika.
“Sudski poslovnik prepoznaje priručnu arhivu, koja je u sastavu sudske pisarnice i gdje se završeni predmeti mogu držati najduže dvije godine, nakon čega se predaju opštoj arhivi zajedno sa odgovarajućim upisnicima”, rekli su iz ASP.
Oni su kazali da je ta arhiva zajednička za sve vrste spisa i da se drži odvojeno od sudske pisarnice u posebnoj prostoriji.
Kako su iz ASP dodali, Sudski poslovnik propisuje način zavođenja, evidencije, upisa sudskih predmeta, kao i stavljanje u arhivu.
Prema njihovim riječima, poslovnik samo opštom formulacijom prepoznaje obavezu sudova da „predmeti moraju biti zaštićeni od vlage i požara i obezbijeđeni od oštećenja, uništenja i krađe“, bez ikakvog detaljisanja o uslovima, koje moraju zadovoljiti prostorije za pohranjivanje predmeta i dokaza, ili njihovom obezbjeđivanju.
Oni su naveli da je javnost nedavno, a nakon objave informacija o provali u depo Višeg suda, imala priliku da vidi gomile razbacanih i nagomilanih predmeta u toj prostoriji, koja je bez ikakvog video nadzora.
“U međuvremenu, država za fasadne i unutrašnje radove, odnosno adaptaciju zajedničke zgrade Višeg, Vrhovnog i Apelacionog suda ulaže novih oko milion i po eura, paralelno najavljuje izgradnju Palate pravde, ali se za kvalitetno obezbjeđenje sudskog depoa ne opredijeljuje ni cent”, kazali su iz ASP.
Oni su naveli da su im iz Višeg suda, u odgovoru koji potpisuje predsjednik tog Suda Boris Savić, kazali da „još nije završen popis svih predmeta i dokaza, koji su se nalazili u arhivi-depou ovog suda“.
“Na zahtjev na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama da se dostavi podatak o ukupnom broju predmeta i dokaza, koji su u trenutku provale u depo Višeg suda bili pohranjeni u toj prostoriji, iz te sudske instance su naveli da svaki arhivirani predmet i dokaz ima odgovarajuću poslovnu oznaku za svaku godinu pojedinačno”, rekli su iz ASP.
Oni su dodali da su im iz Višeg suda kazali da nemaju dokument koji bi sadržao broj ukupno pohranjenih spisa po broju spisa i broju dokaza.
“Prema Sudskom poslovniku, završeni predmeti sređuju se u arhivi po vrsti predmeta i po rednim brojevima spisa pojedinih upisnika u posebne fascikle, na čije se omote stavljaju skraćena oznaka i godina predmeta, kao i redni brojevi predmeta, dok se na police u arhivi postavlja jedan ili više uočljivih natpisa šta je na njima složeno”, kazali su iz ASP.
Oni su najavili da će pred nadležnom Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama pravno osporiti odgovor Višeg suda, u kojem tvrdi da nema podatak o ukupnom broju pohranjenih spisa i dokaza u trenutku provale u njegov depo.
“Inače, Viši sud trenutno izrađuje novu Listu registraturskog materijala i arhivske građe (postojeća se primenjuje iz 2007. godine), pa ne treba isključiti da bi vrlo brzo znatan dio bitne sudske dokumentacije mogao biti procijenjen kao bezvrijedan registraturski i arhivski materijal, te kao takav i uništen”, zaključuje se u saopštenju.
