/ Pavličić -FOTO; SAšA MATIć

Bjelopoljac podnio prijavu: Optužio Pavličić da je uništila spise

Pavličić se izjasnila da Bjelopoljac, kao tužilac, i njegov punomoćnik nijesu nikad bili predmet njenog pisanog i usmenog izjašnjenja i da se s njima nije komunicirala ni putem predstavki

Viši sud u Podgorici provjerava da li je Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, zloupotrijebila položaj i državi pribavila imovinsku korist oštetivši Bjelopoljca I.K. Predmet je formiran po prijavi koju je taj Bjelopoljac podnio protiv Pavličić, tvrdeći da je uništila spise koji su bili potrebni za odlučivanje u spornom slučaju. Podgorički Viši sud je u prvom postupku ocijenio da su optužbe I.K. neosnovane, ali je Apelacioni sud ukinuo tu odluku i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

– Okrivljenoj V.P. stavljeno je na teret da je, postupajući kao zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, po tužbi supsidijarnog tužioca I.K. iz B.P. protiv države Crne Gore, u toku 2018. godine, zloupotrebljavajući svoj službeni položaj, onemogućila da po inicijativi I.K. protiv države Crne Gore Evropski sud za ljudska prava u Strazburu meritorno odluči, a radi naknade štete, na način što je "uništila spise predstavke", bez ikakvog preciziranja kako je to okrivljena uopšte došla u kontakt sa spisima predstavke, koja se upućuje direktno Evropskom sudu, odnosno kako ih je uništila, čime je licu I.K. teže povrijedila imovinska prava, a državi Crnoj Gori pribavila imovinsku korist. Krivično djelo je pravno kvalifikovano kao krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416. st. 3 u vezi stava 1 KZ – navela je u odgovorima na pitanja "Dana" savjetnica za odnose s javnošću u Višem sudu u Podgorici Marija Raković.

U prvom postupku sud je donio odluku kojom je obustavljen krivični postupak protiv Pavličić, ali je Apelacioni sud, odlučujući po žalbi Bjelopoljca koji je podnio prijavu, ukinuo to rješenje i naložio da se po toj prijavi ponovo odlučuje. Pavličić se izjasnila u odgovoru na žalbu navodeći da Bjelopoljac, kao tužilac, i njegov punomoćnik nijesu nikad bili predmet njenog pisanog i usmenog izjašnjenja pred Evropskim sudom za ljudska prava i da s njima nije komunicirala ni putem predstavki, a da u nadležnosti bilo kojeg zastupnika nije da zna da li će Evropski sud za ljudska prava odgovoriti i obavijestiti podnosioca o ishodu njegove predstavke. Zbog toga, kako je ocijenila, tvrdnje I.K. su bez suštinskog, pravnog, formalnog i neformalnog osnova.

Predmet je zadužio sudija Goran Šćepanović.

– Viši sud je u ovom predmetu donio rješenje da je obustavljen krivični postupak u predmetu okrivljene V.P. zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 1 KZ, na osnovu člana 451 st.2 ZKP-a. Navedeno rješenje je ukinuto od strane Apelacionog suda i predmet je vraćen na ponovno odlučivanje. Izrada odluke, nakon ukidnog rješenja Apelacionog suda Crne Gore, još uvijek je u toku – pojašnjavaju iz Višeg suda.

U odluci kojom je obustavljen postupak Viši sud u Podgorici navodi da I.K., kao tužilac, postupajući po rješenju suda kojim je optužni predlog vraćen na ispravku, nije u potpunosti postupio na način kako mu je naloženo pomenutim rješenjem, jer nije naveo poslovnu oznaku spisa predmeta Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, niti bliže oznake predstavke koje je uputio tom sudu.

Šteta procijenjena na 200.000 eura

Sudije Apelacionog suda ocijenile su da je zaključak prvostepenog suda preuranjen.

– U ispravljenom optužnom predlogu oštećenog kao tužioca od 10.11.2022.godine konstatovan je kratak opis krivičnog djela, kao i radnje koje je okrivljena preduzela, pa se tako u optužnom predlogu navodi da je okrivljena, postupajući kao zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, svjesna zabranjenosti i protivpravnosti djela, čije izvršenje je htjela, zloupotrijebila svoj službeni položaj i onemogućila da Evropski sud za ljudska prava u Strazburu meritorno odluči po tužbi oštećenog kao tužioca, a radi naknade štete koju je pretrpio u saobraćajnoj nezgodi koju je u parničnom postupku opredijelio na 200.000 eura, na način što je netačno navela da tužbu-inicijativu pomenutom sudu oštećeni kao tužilac nije potpisao, pa kada je isti pisanim putem obavijestio okrivljenu da se radilo o omašci, okrivljena mu je na isti način odgovorila da je cjelokupne njegove spise uništila, čime je teže povrijedila imovinska prava oštećenog kao tužioca, a državi Crnoj Gori pribavila imovinsku korist – navodi se u rješenju Apelacionog suda.