U slučaju poznatom kao „državni udar“ optuženi su lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević, njihov vozač Mihailo Čađenović, kao i dva ruska i više srpskih državljana.
U optužnici se navodi da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede DF-a i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO.
Prvostepena presuda, kojom su optuženi osuđeni na ukupno oko 70 godina zatvora, donijeta je u maju 2019. godine, ali je Apelacioni sud u februaru 2021. ukinuo i postupak vratio na novo suđenje.
Prvostepenom presudom Mandić i Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, a Čađenović na godinu i šest mjeseci.
Najveća kazna, za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, ukinutom presudom izrečena je ruskim državljanima Eduardu Šišmakovu i Vladimiru Popovu, koji su za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju prvostepeno osuđeni na 15, odnosno 12 godina zatvora.
Bratislav Dikić tada je osuđen za krivična djela terorizam u pokušaju, putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, na osam godina, a Nemanja Ristić i Predrag Bogićević za ista krivična djela na po sedam godina.
Branki Milić izrečena je kazna od tri godine, Draganu Maksiću od godinu i devet mjeseci, Srboljubu Đorđeviću i Milanu Dušiću od po godinu i šest mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena na uslovnu kaznu od godinu.
Apelacioni sud je prvostepenu presudu ukinuo 5. febuara 2021. godine jer su, kako je saopšteno iz tog suda, u postupku njenog donošenja i u samoj presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka.
Novi postupak u podgoričkom Višem sudu započet je u junu prošle godine, pred novim sudijom Zoranom Radovićem.
Specijalno državno tužilaštvo je ostalo pri ranijoj optužnici i zatražilo od sudskog vijeća da optužene oglasi krivim i kazni po zakonu.
Advokati optuženih zatražili su u završnoj riječi oslobađajuću presudu.
