Smatram da je u ovom trenutku za neophodni nastavak reforme tužilaštva potrebno da vrhovni državni tužilac bude osoba koja nema obaveze prema drugim tužiocima, koja nije profesionalno sazrijevala u tom okruženju i nije dio njihove mreže solidarnosti, a koja je najsnažnija brana većoj odgovornosti. Iz tih razloga, smatram da je Milorad Marković odgovarajući kandidat, a najbolji od tri predložena kandidata. Njegova biografija ujedinjuje iskustva iz akademskog i nevladinog sektora, kao i dugogodišnjeg neposrednog rada sa državnim tužilaštvom i tužiocima. Riječ je o jedinom kandidatu koji je poslanicima predstavio program rada, a koji predstavlja dobru osnovu za dalje unapređenje rada tužilaštva. Sve su to bili razlozi da još ranije, na sjednici Tužilačkog savjeta, podržim upravo Markovića za VDT-a. Novi VDT će morati da preuzme i veliku odgovornost. Vjerujem da sada postoji dovoljan podsticaj domaće i međunarodne javnosti da se ovaj proces pozitivno okonča. Očekujem da krajem ovog mjeseca Skupština stavi tačku na ovo pitanje. To bi bio najbolji odgovor na višegodišnje v.d. stanje i najbolji doprinos ubrzanju procesa evropske integracije Crne Gore, ociјenio јe u intervјuu za "Dan" Stevo Muk, član Tužilačkog savјeta i predsјednik UO Instituta Alternativa.
Kako komentarišete politička nadgornjavanja oko izbora vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu? Može li se govoriti o nezavisnom pravosuđu ako političari javno kreiraju imenovanja i licitiraju imenima kandidata?
– Ustavom je pravo izbora VDT-a dato kvalifikovanoj većini poslanika u Skupštini Crne Gore, sa idejom da se kroz parlamentarni dijalog dođe do imenovanja koje ima širu podršku od one koja obično čini podršku Vladi i da se time doprinese većoj nezavisnosti onih koji se biraju na taj način. Svaki izbor u parlamentu je stvar političke volje, a samim tim i političkih ocjena i procjena, političkih razgovora i dogovora, koji se nekada odvijaju van očiju javnosti, a nekad u medijima, na odborima i plenumu. Godinama nismo imali političku volju kvalifikovane većine za ovaj izbor. Sada se vjerovatno nalazimo na pragu tropetinske većine potrebne za izbor VDT-a, što govori pozitivno o procesu normalizacije i stvaranju jedne podsticajne klime u parlamentu i politici uopšte.
Tužilački savjet se bavio i utvrđivanjem propusta tužilaca u istrazi o ubistvu Duška Jovanovića? Utvrđeno je da jedan tužilac nije preduzeo nijednu radnju u periodu od nekoliko godina. Koliko je to, po Vama, naštetilo istrazi i da li će TS pokrenuti pitanje disciplinske odgovornosti tog tužioca?
– Predlogom da Tužilački savjet zatraži cjelovitu informaciju o postupanju tužilaštva u ovom predmetu iskazali smo odgovoran odnos prema slučaju koji predugo opterećuje crnogorsko društvo. Vjerujem da smo uspjeli da na svjetlo dana iznesemo kompletniju sliku o (ne)postupanju državnog tužilaštva tokom prethodne decenije i da individualno sagledamo doprinos svakog od postupajućih tužilaca. Nedopustivo dugo ovaj predmet je bio zapostavljen, da bi tek kasnije, zahvaljujući zahtjevima javnosti, bile pokrenute određene, ograničene radnje, ali na kraju bez konkretnih rezultata. Zaključcima koje je usvojio Tužilački savjet povodom ove informacije poslali smo poruku o značaju koji ovaj predmet ima i podvukli obavezu pružanja nedostajućih važnih odgovora na i dalje otvorena pitanja o kvalitetu vođenja istrage. Kada je riječ o konkretnoj odgovornosti, Zakonom o Državnom tužilaštvu je utvrđeno da su ovlašćeni predlagači vođenja disciplinskog postupka vrhovni državni tužilac, ministar pravde, rukovodilac državnog tužilaštva i Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa. Bez takvog predloga, Tužilački savjet, odnosno Disciplinska komisija, ne može sprovesti postupak i odlučivati o odgovornosti tužilaca koji su postupali u ovom predmetu.
