Iako su partije koje čine aktuelnu vlast u više navrata obećavale potpunu depolitizaciju bezbjednosnog sektora, sudeći po poslednjim prepucavanjima i nadgornjavanjima između Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata po pitanju izbora čelnika Uprave policije (UP) i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), izgleda da ćemo ipak još pričekati da dođe vrijeme u kojem politika neće mutiti bezbjednosne vode. Da je stanje u bezbjednosnom sektoru poprilično loše jasno je svima, a činjenica da se promjene na političkoj sceni i te kako reflektuju i na tu oblast samo dodatno pogoršava situaciju.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je ove sedmice da neće dozvoliti da budući direktor Uprave policije bude blizak bilo kom političkom subjektu, kao i da tu poziciju treba da pokriva neko oko koga će postojati opšti konsenzus svih članova Vlade.

– O kandidatima za direktora policije ne razgovaram sa političkim subjektima, jer ne želim da dozvolim i neću dozvoliti da budući direktor bude blizak bilo kom političkom subjektu – istakao je Šaranović.

Istakao je da ima povjerenja da će svi akteri Vlade maksimalno ozbiljno pristupiti tom pitanju i da ne vjeruje da takvo pitanje može da izazove određene političke nesuglasice.

Međutim, nesuglasica je ipak bilo, pa je zbog njih u četvrtak održan i sastanak predstavnika PES-a i Demokrata. To se desilo nakon što je, navodno, ministar pravde Andrej Milović na sjednici Vlade tražio da budu smijenjeni v.d. direktora Uprave policije Nikola Terzić, direktor ANB-a Boris Milić i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predrag Šuković. Do sporenja je došlo i zbog navoda RTCG da bi kandidat PES-a za direktora policije mogao da bude Vojislav Dragović, a situacija se zakomlikovala i nakon presude Upravnog suda da je bivši direktor UP Zoran Brđanin nezakonito smijenjen. Shodno odluci Upravnog suda, Brđanin je direktor policije u punom mandatu, što znači da Vlada to treba da konstatuje, a da prethodno smijeni Nikolu Terzića, koga je za vršioca dužnosti direktora policije imenovala vlada u tehničkom mandatu s Dritanom Abazovićem na čelu. Abazovićeva vlada je i Miliću povjerila pun mandat za upravljanje ANB-om, a lider GP URA navodno je veoma blizak i sa rukovodiocem SPO Šukovićem, zbog čega PES najviše i želi njegovu smjenu, jer ga krive za kreiranje afere "Do Kvon".

I dok se iščekuje rasplet situacije oko izbora direktora policije i moguće smjene na čelu ANB-a i SPO, opravdano se postavlja pitanje koliko sve ove turbulencije na političkoj sceni dodatno slabe već uzdrmani bezbjednosi sektor.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO CG) Ivan Pekić, inače doktorand bezbjednosti i međunarodni stručnjak za nacionalnu bezbjednost,
smatra da su učestale političke promjene i te kako doprinijele lošem stanju u bezbjednosnom sektoru.

– Kako se već godinama zalažem za depolitizaciju cjelokupnog sistema bezbjednosti Crne Gore, smatram da su učestale političke promjene poslednjih godina i te kako krive za loše stanje u službama bezbjednosti. Na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) u novijoj istoriji nikada se nije našao profesionalac, već su birani partijski podobni kadrovi čije iskustvo nije bilo primjenjivo za upravljanje ovim ministarstvom. O tome dovoljno govori i činjenica da su se na čelnim pozicijama u sektoru bezbjednosti dugi niz godina od uvođenja višestranačja smjenjivala jedna te ista imena političara. Glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ima nezahvalnu ulogu čovjeka koji će morati da omrzne svima u Crnoj Gori koji su imali dodirne tačke sa mafijom, iz prostog razloga jer svoj posao radi profesionalno i predano, a to je još jednom potvrdila nagrada, koju je dobio od američkog Stejt departmenta za borbu protiv korupcije – kazao je Pekić za "Dan".

Prema njegovim riječima, političke trgovine oko funkcija u bezbjednosnom sektoru često dovode do smjene kadrova, što može uticati na efikasnost i stabilnost institucija.

– Depolitizacija zahtijeva dugoročan angažman u izgradnji nezavisnih i stručnih institucija, gdje se kadrovi postavljaju na osnovu stručnog znanja, zvanja i iskustva, a ne po političkoj pripadnosti. To je dugoročan proces koji zahtijeva strateški plan razvoja bezbjednosnog sistema Crne Gore, ali nije nemoguć. Svako društvo, pa tako i crnogorsko, mora da teži stabilnosti i nezavisnosti u radu sistema bezbjednosti, kako bi on služio interesima svih građana, a ne samo pojedincima – naglašava Pekić.

I profesor Pravnog fakulteta Univerziteta CG, kriminolog Velimir Rakočević ističe da u Crnoj Gori još nije napravljen nijedan korak ka depolitizaciji bezbjednosnog sektora.

– Još uvijek se nijesmo oslobodili politizacije u sektoru bezbjednosti i nikako da učinimo korak naprijed u tom pravcu. Samo je ministar unutrašnjih poslova politička funkcija, a ostali kadar bi morali biti stručnjaci koji su politički i ideološki neutralni. Međutim, daleko smo od toga jer partije još uvijek teže tome da na ključna mjesta u sektoru bezbjednosti postave sebi lojalne kadrove – zaključio je Rakočević.