Tri godine nakon najveće zapljene droge, ne znaju se ni nalogodavci ni organizatori. Više državno tužilaštvo nakon tri godine postupke vodi protiv N.N. lica. Predsjednik Višeg suda Zoran Radović za RSE je nedavno kazao da se zaplijenjeni kokain iz ova dva pravosnažno okončana slučaja nalazi na "obezbjeđenom i sudu poznatom mjestu".
On je naveo da će droga biti uništena, ali nije precizirao kada i gdje.
- Kada se za to stvore uslovi- navodi Radović.
Prema njegovim riječima formirana je međuresorna komisija čiji je zadatak nadzor nad uništenjem droge.
- Ali još uvijek nije nađeno adekvatno mjesto gdje će se to uništenje izvršiti- piše Radović u odgovorima na upit RSE.
Imajući u vidu da će uskoro godina od kada je u Crnoj Gori odjeknula vijest da je u središtu Podgorice otkriven tunel koji vodi do depoa Višeg suda, ovakvi podaci trebalo bi da zabrinu. Prve akcije crnogorske policije obećavale su mnogo, jer je za svega 30-ak dana iza rešetaka završilo petoro osumnjičenih, dok se tragalo za još četvoricom državljana Srbije od kojih je jedan, nakon hapšenja u Švedskoj, bio izručen Crnoj Gori. Danas su svi na slobodi.
Iz podgoričkogOsnovnog suda su za TVCG prošle sedmice istakli ono što zna cijela Crna Gora - da je istraga u toku. Odbrana s druge strane smatra da u ovom slučaju nema ni dokaza.
- Ponavljam što je Vrhovni sud Crne Gore utvrdio prilikom redovne kontrole pritvora, a to je da niti za jednu od ovih lica nema dovoljno dokaza za postojanje osnovane sumnje da su izvršila ta krivična djela. Što to znači? Ja ne vidim na osnovu čega će postupajuće tužilaštvo podići optužnicu- kazao je tada Stefan Jovanović, advokat Vladimira Erića.
Prvobitno optuženi u oba slučaja zapljene droge su oslobođeni. Do zapljene 1,2 tone kokaina došlo je, kako je tada saopšteno, zahvaljujući obavještajnim podacima Ujedinjenog Kraljevstva.
Iz Tužilačkog savjeta, tijela koje razmatra rad tužilaca, na upit RSE navode da se nijesu bavili postupanjem tužilaštva u slučaju zaplijenjenih pola tone kokaina, dok su se u drugom bavili postupanjem tužioca vezano za prevođenje dokaza sa stranog jezika. Policija Crne Gore otkrila je u avgustu 1.250 paketa kokaina u selu Mojanovići, u blizini glavnog grada Podgorice.
Nakon zapljene kokaina u Zeti, u avgustu 2021. uhapšeni su otac i kćerka, Budimir i Marina Krstović, u čijem je magacinu nađena droga. Oni su bili i jedini optuženi u ovom slučaju, ali su ih Viši sud u novembru 2022. a potom i Apelcioni u aprilu 2024. pravosnažno oslobodili optužbi da su švercovali kokain, kao saizvršioci.
Krstovići su do prvostepene odluke suda bili u zatvoru, ukupno 15 mjeseci. U drugom slučaju, u magacinu trgovinske kompanije "Voli" 14. januara 2022. zaplijenjeno je oko pola tone kokaina, koji se nalazio u tovaru banana. Jedini uhapšeni bio je špediter Đoko Drobnjak iz Bara.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je pokrenulo krivični postupak protiv njega zbog sumnje da je član međunarodne grupe za šverc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali je nakon pet mjeseci utvrdilo da nema dokaza. Slučaj je potom preuzelo Više tužilaštvo i podiglo optužnicu protiv Drobnjaka.
Osam mjeseci kasnije Viši sud je rešenjem obustavio postupak jer "nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je izvršio navedeno krivično djelo". U septembru 2022. to je potvrdio i Apelcioni sud, a Drobnjak pušten iz pritvora. Lepa Medenica iz Višeg državnog tužilaštva je pojasnila da je i u tom slučaju dat nalog policiji da preduzima mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela.
Drobnjak je u zatvoru proveo više od osam mjeseci. Advokat Danilo Mićović koji ga je zatupao u krivičnom postupku, za RSE kaže da ima informaciju da je Drobnjak već tužio državu. Prethodnih godina je droga zaplijenjena u Crnoj Gori uništavana u nikšićkoj fabrici Javorak. U septembru 2022. je uništeno oko dvije tone, kako je tada saopšteno, a u julu 2020. oko pet tona.
U oba slučaja droga je spaljena u prisustvu ministara policije, predstavnika sudske vlasti i predstavnika Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. Iz Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA) navode da u zemljama Evrope nema standardizovanih metoda za uništavanje kokaina.
- Svaka zemlja ima svoje procedure i zakone za uništavanje droge- piše u odgovorima na upit RSE.
Kako navode, za detalje o Crnoj Gori, najbolji izvor informacija su nacionalni organi, jer taj evropski centar nema relevantne detalje o crnogorskim procedurama, zakonima ili opremi.
