Pravosudni sistem svake države je zapravo država u malom, pa kako ona funkcioniše tako funkcionišu sudovi i tužilaštva, odnosno krivično - pravna zaštita ljudi i imovine, ostvarivanje svih građanskih i ustavnih prava svakog pojedinca.

Bivši tužilac, sada advokat Zoran Piperović, ističe da to važi i za Crnu Goru i podsjeća da su očekivanja javnosti velika, a da uvijek može i mora bolje.

Zbog situacije koju je proizvela odluka Sudskog savjeta da dvadeset i dvoje sudija, po sili zakona pošalju u penziju, što je izazvalo revolt i tužbu Upravnom sudu, Piperović nema poseban stav i ne zna da li je takva odluka bila opravdana ili ne, jer se time nije bavio.

– Inače, radnom i penzijskom pravu nijesam vješt. Kolaps nijesam vidio, blokadu takođe, jer toga nije bilo. Da li se malo dramilo? Imam osjećaj da jeste. Ali, dobro je kad ljudi u zrelim godinama pokazuju elan za rad. Znači to da u Crnoj Gori starosnu granicu treba pomjeriti. Recimo, da za sudije važi do 75 godine. A možda i više, kaže Piperović.

Upitan šta je po njemu bila prepreka da već više od godinu dana u pravosudnom sistemu postoji kočnica za izbor čelnih pozicija od članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, Vrhovnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika pojedinih sudova i da je sve u v.d. stanju, advokat navodi da je to stvar političkog dogovora, a sve zbog kvalifikovanih većina normiranih u Ustavu.

On dodaje da smo neka zemlja u Skandinaviji, sve bi bilo brzo riješeno. Advokat tvrdi da je ovdje politika iza svega.

– I da budem skroz otvoren. Znate li koliko je briga poslanike Skupštine Crne Gore za VD stanje, koliko za lanjski snijeg, a možda i manje. Njih zanimaju političke kalkulacije i gdje su u svemu tome njihove političke partije. To je očigledno. Tolika neiskrenost, a poginuše za otvaranje poglavlja 23. i 24. Tu se nikome ne žuri, a i Evropa već 20 godina zna sa kakvom družinom ima posla.

Piperović podsjeća da je i virus korone ozbiljno uticao na rad svih sudova`u državi, zaustavila je suđenja, definitivno. On smatra da ako bi se strogo primjenjivale važeće epidemološke mjere, i sada se suđenja ne bi mogla održavati.

Advokat je kritičan i po pitanju odnosa prema njegovoj profesiji i navodi da advokati trpe štetu upravo zbog tih "bezumnih i neznavenih" zbog čijih odluka bivaju prisluškivani, pretresani, prinuđeni da prolaze rendgene, ostavljaju telefone na portirnicama, za razliku od svojih kolega tužilaca, koji sa suđenja mogu da šalju i poruke, jer "su svi svakog dana dežurni". Tako da nam je, zaključuje Piperović, korona stalno prisutna.

I ne zaboravite, podsjeća on, da je u advokatskim mlađim redovima najveći stručni i intelektualni potencijal u ovoj državi.