U borbi protiv crnogorskih klanova važno je poboljšati integritet ne samo u policiji već i u sudovima, tužilaštvu i bezbjednosnim obavještajnim agencijama, ocijenila je Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala (GI-TOC) u novoj analizi o organizovanom kriminalu na Balkanu. Ta analiza, kako јe prenio portal RTCG, posvećena je procjeni daljeg razvoja događaja u sukobu "kavačkog" i "škaljarskog klana".
Globalna inicijativa navodi da je za neka plaćena ubistva u tom mafijaškom ratu plaćeno preko milion eura, a ukazuje i da su vodeći članovi pomenutih klanova trenutno van balkanskih zemalja.
– "Škaljarski" i "kavački klan" su moćne kriminalne organizacije iz Crne Gore koje se bave globalnom trgovinom kokainom. Njihov krvavi sukob doveo je do smrti više od 60 ljudi od kada je započeo 2015. godine. Nekoliko ključnih članova je ili mrtvo ili u bjekstvu ili u pritvoru, što bi moglo da utiče na odnose moći klanova i njihov udio u ilegalnom poslovanju – ističe se u analizi.
Autori analize procjenjuju da li će se sukob nastaviti, koji klan će biti bolje pozicioniran u ilegalnoj trgovini kokainom i kakav bi uticaj budući institucionalni napori mogli da imaju na nezakonite aktivnosti klanova.
Podsјećaјu na istoriјat šaljarsko-kavačkog rata i ističu da su crnogorski klanovi kao preduzeća, gdje neki članovi ili saradnici djeluju kao investitori, obezbjeđujući sredstva za kupovinu kokaina u Južnoj Americi.
– Drugi su izvođači i podizvođači odgovorni za pakovanje, transport i prodaju kokaina u Evropi. Njihova prednost je u dokazanoj međunarodnoj logističkoj mreži za kupovinu i distribuciju. Iako je sukob među klanovima generalno oslabio, neki ključni članovi su i dalje na slobodi i pokazali su otpornost zahvaljujući svojim finansijskim resursima i sposobnosti da obezbijede političku zaštitu – piše u analizi.
U analizi se navodi da je pomirenje nakon sedam godina sukoba malo vjerovatno, posebno kada su neka od ubistava počinjena pred članovima porodice.
– Pored toga, niko nije dovoljno moćan da smiri ili rasturi ove klanove. Sukob će ostati, ali broj ubistava se neće povećati zbog njihovih troškova – postoje izvještaji da ciljana plaćena ubistva rivala koštaju više od jednog miliona eura. Pored toga, neke od glavnih meta su već ubijene. Oni koji su još uvijek na slobodi ili u bjekstvu biće pažljiviji u pogledu svojih kretanja i komunikacija i uložiće više u zaštitu. Takođe, postoji rizik da će angažovane plaćene ubice biti ubijene kako bi se spriječilo njihovo potencijalno svjedočenje na sudovima. Član "kavačkog klana" i navodni plaćeni ubica Igor Mančić ubijen je januara 2023. godine u Ljubljani, Slovenija, navodi se analizi.
Kako se navodi, do 2020. godine izgledalo je da "kavački klan" pobjeđuje u ratu, a bio je i bolje pozicioniran u poslu s kokainom, dok su važniјi pripadnici "škaljarskog klana" bili ubijeni, a navodni vođa "kavačkog klana" preživio јe pokušaj ubistva u Ukrajini.
– Postoje sumnje da uhapšeni članovi mogu nesmetano da rade iza rešetaka u Crnoj Gori, što je pokazala konfiskacija mobilnih telefona skrivenih u njihovim ćelijama u junu 2021. i novembru 2022. godine. Iako je vođa "škaljarskog klana" ubijen 2022. godine, moć se pomjerila u njihovu korist nizom hapšenja pripadnika "kavačkog klana" 2021. i 2022. godine i izdavanjem međunarodne potjernice protiv osobe za koju se sumnja da je njihov vođa. Suđenja pripadnicima "kavačkog klana" u Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji oslabila su njihov položaj u redovima organa za sprovođenje zakona i carine. U međuvremenu, neka lica, za koja se vjeruje da su bliski saradnici "škaljarskog klana", kao što su Filip Korać i Luka Bojović, više nisu u bila pritvoru. Brat ubijenog vođe "škaljarskog klana", Igor Vukotić, nastavlja da izbjegava pravdu uprkos tome što je izdata potjernica za njim 2018. godine – ističe se u analizi.
Naglašavaјu da trenutna situacija favorizuje "škaljarski klan", uprkos činjenici da su tokom sukoba pretrpjeli znatniјe žrtve i bili opterećeni međunarodnim potjernicama – što je dodatno povećalo nejednakost koja je već postojala usljed manjeg broja njihovih pripadnika.
– Budući balans moći dijelom zavisi od nivoa dogovora između crnogorskih i srpskih pripadnika "škaljarskog klana", ali, uglavnom od toga ko je bolji u upravljanju trgovinom kokainom i obezbjeđivanju lične bezbjednosti i političke zaštite kako se sukob nastavlja. On zavisi i od budućeg uticaja Darka Šarića u kokainskom biznisu – piše u analizi.
Kako navode, četiri faktora će oblikovati institucionalni odgovor na klanove.
– Prvo, rezultati saradnje Srbije i Crne Gore sa stranim krivično-pravnim institucijama. Drugo, da li se Sky ECC komunikacije smatraju prihvatljivim kao dokaz na sudu. Treće, da li visoko rangirani članovi imaju informacije koje se mogu koristiti za suzbijanje terorizma, koje mogu da pruže u zamjenu za blaže kazne. I na kraju, korišćenje informacija koje članovi klanova imaju o mogućoj umiješanosti političkih aktera mogla bi da im omogući da ranije izađu iz pritvora ili da uspori sudske procese – ističe se u analizi.
Srbiјa i Crna Gora, navode, trebalo bi da imaju više zajedničkih istražnih timova, da paralelno vrše istrage i da zajedno kontrolišu isporuke.
– Pravosudna saradnja putem uzajamne pravne pomoći od ključne јe važnosti jer je to jedini način da se obezbijedi puna dokazna snaga na sudu. Dodatni prikriveni isljednici – po mogućnosti strani državljani – i domaća obuka mogli bi da pomognu u postizanju rezultata. Trebalo bi obnoviti prošle razgovore o balkanskom nalogu za hapšenje – pojednostavljenom prekograničnom postupku sudske predaje – za krivično gonjenje ili izvršenje kazne zatvora ili naloga za pritvor. Takođe, postoji potreba za poboljšanjem integriteta, ne samo u policiji, već i u sudovima, tužilaštvu i bezbjednosnim obavještajnim agencijama. Moglo bi da bude korisno pružiti podršku bugarskoj inicijativi za kreiranje mreže za unapređenje regionalne saradnje jedinica unutrašnje bezbjednosti – navodi se u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
