Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica puštena je da se brani sa slobode. Njoj je ukinut pritvor, i nije joj određena mjera nadzora, jer nije utvrđeno da postoji opasnost da će pobjeći. To znači da Medenici nije ograničeno kretanje i da može napustiti državu.
Medenici je funkcija predsjednice Vrhovnog suda prestala 30.12.2020.godine i, kako je navela ranije, nakon toga je dolazila u Vrhovni sud tri-četiri puta, kada je boravila u kabinetu šefa kabineta ustanove i u predkancelariji, ali je kasnije prestala da dolazi zbog negativnih medijskih navoda.
HAPŠENJE I ZDRAVSTVENI PROBLEMI
Medenica je uhapšena, 17. aprila, na Aerodromu u Golubovcima. Nakon toga je saslušana kod državnog tužioca koji je odredio tada tužilačko zadržavanje do 72 časa, a nakon toga sudija za istragu podgoričkog Višeg suda odredio joj je pritvor 30 dana. Nakon toga, odbrana je ulagala žalbe na rešenje o određenu pritvora i produženju istog, ali je tada žalba bila odbijana. Razlozi za tada odbijanje žalbe bila je opasnost da Medenica može napustiti državu, odnosno pobjeći.
Nakon hapšenja, Medenica je jedno vrijeme provela u KCCG zbog zdravstvenih problema uz nadzor policijskih službenika. Međutim, tamo je povrijedila sebe. Nakon što je završila liječenje, vraćena je u istražni pritvor.
MEDENICA SE SPREMALA DA IDE U ADVOKATE
Ona se ranije na saslušanju požalila i da je prilikom lišenja slobode dugo zadržana na aerodromu u Golubovcima, a nakon što je odvedena u službene prostorije, dala je ovlašćenim policijskim službenicima izjavu u svojstvu građanina, poslije čega je dobila obavještenje da je zadržana. Tada joj je, kako je navela, pozlilo i zapala je u ozbiljnu zdravstvenu krizu, nakon čega je smještena u Klinički centar, gdje se do iznošenja odbrane donekle oporavila, pisao je Dan ranije.
U odbrani datoj na zapisniku o saslušanju 17.5.2022.godine, Medenica je saopštila da je prije svega vrlo iznenađena onim što joj se stavlja na teret jer ne može vjerovati da ne može imati susret sa bilo kim od ranijih kolega i sa njima se vidjeti i popričati, a da se to ne tumači da čini krivično djelo protivzakoniti uticaj.
Navela je i da se spremala da krene u advokatsku profesiju, odnosno da otvori advokatsku kancelariju, a Advokatskoj komori je podnijela prijavu za prijem. Odbila je da odgovara na pitanja specijalnog tužioca i svog branioca. U odbrani datoj na zapisniku o saslušanju od 13.7.2022.godine tvrdila je da joj je u potpunosti narušeno pravo na odbranu, da istraga nije ni brza ni efikasna. Nije željela da odgovara na pitanja specijalnog tužioca, niti na pitanja svog branioca.
Izjavila je i da smatra da je veoma neprimjereno i ružno u kontekstu krivične prijave pominjati sve te časne sudije Vrhovnog suda, te da njih konkretno treba pitati da li je ikada pošla kod bilo kog od sudija i rekla im kako treba da presude. Kako je navela, ono što je posebno intrigira jeste važna činjenica da je ona svjedok mnogih prljavih biografija, da ona možda puno zna, da su mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali ta njena saznanja po tom osnovu ne mogu i neće nikada biti osnov njene odbrane, jer je, kako tvrdi, čisti profesionalac, odana svom zanatu i profesiji i, konačno, što je svoju četrdesetogodišnju karijeru završila kako je završila.
Tvrdi i da nikada u životu nije pozivala bilo koga u Luci Bar, policiji i špediciji jer za to nije imala razloga, niti potrebe.
– Vrhovni sud čini 58 zaposlenih, rad tog suda je transparentan, a transparentnost podrazumijeva da svaka stranka može doći do činjenica, a neka se utvrdi da li me je neko – i ko – zloupotrebljavao. Bitno i krucijalno je kako su predmeti završeni, a ako predmeti nijesu imali provjeru putem ustavne žalbe, cijenim da su završeni kako treba – navela je Medenica na saslušanju.
Ona tvrdi da od okrivljenih u ovom predmetu poznaje samo svog sina, a ne poznaje ni svjedoke koji su joj prezentirani. Tvrdi da sa njima nije bila ni u kakvom kontaktu i a da od nje nikada nisu ništa tražili, niti su to smjeli da učine, niti bi im ona to dopustila. Tvrdi da nije znala da je njen sin Miloš učestvovao u bilo kakvom poslu sa cigaretama, a njeno je mišljenje da on nije bio ni sposoban za tu vrstu posla.
Na pitanje da li je ikada od sudija Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Begović, Rade Kovačević ili bilo kog drugog sudije tražila bilo šta vezano za predmet gdje je tužilac bila "Cijevna komerc", a tuženi Država Crna Gora i preduzeće "Omorika" i ako jeste šta je konkretno tražila, odgovorila je da je kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, a prethodno dobijajući urgencije za postupanje od stranaka u određenim predmetima, povremeno tražila od sudija koje su zadužene konkretnim predmetom da se izjasne po pritužbi stranaka i da je lično o tome obavijeste. Dalje je navela da joj je funkcija predsjednice Vrhovnog suda prestala 30.12.2020.godine, da je nakon toga dolazila u Vrhovni sud tri-četiri puta, kada je boravila u kabinetu šefa kabineta ustanove i u predkancelariji, a kasnije je zbog negativnih medijskih navoda prestala da dolazi. Tvrdi i da nikada nije pitala bilo kojeg sudiju kakvu odluku planira da donese u predmetu.
ODLUKE U KORIST "CARINA"
Okrivljenoj Vesni Medenici takođe se stavlja na teret i da je u 2019. godini, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, koristeći službeni položaj, a u 2022.godini, kao bivša predsjednica tog suda, koristeći društveni položaj i pretpostavljeni uticaj, posredovala kod sudija Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudije Osnovnog suda u Herceg Novom, da izvrše službene radnje suprotno Zakonu o sudskom savjetu i sudijama, odnosno Zakonu o parničnom postupku, i donesu odluku u predmetu korist privrednog društva „Carine“.
- Okrivljenom Darku Laleviću se stavlja na teret da je, u 2020.godini, iskorišćavanjem svog službenog položaja službenika Uprave policije neovlašćeno posredovao u kupovini opojne droge za okrivljenog Miloša Medenicu, kojem se stavlja na teret da je kupljenu drogu davao na uživanje drugima, ali i da je u kući držao oružje čije je držanje građanima zabranjeno i nosio ga na javnom mjestu - kazao je Radonjić.
Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije je propisana kazna zatvora od tri do 15 godina, za krivično djelo krijumčarenje, zatvor od jedne do osam godina, za krivična djela protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, kazna zatvora od jedne do osam godina, odnosno od tri mjeseca do tri godine, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja od šest mjeseci do pet godina, a za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga kazna zatvora od dvije do 10 godina, dok je, za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija propisan zatvor od jedne do osam godina.
- Posebno ističem da su, po Zakoniku o krivičnom postupku, državni organi, mediji, udruženja građana, javne ličnosti i druga lica dužni su da se pridržavaju pretpostavke nevinosti, i da svojim javnim izjavama o krivičnom postupku koji je u toku ne vrijeđaju druga pravila postupka, prava okrivljenih i oštećenih i načelo sudske nezavisnosti. 17. oktobar 2022.godine - kazao je portparol SDT-a.
ŽALBA ZBOG IZBORNOG PROCESA
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica nije mogla da glasa na biračkom mjestu broj 2 u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija na lokalnim izborima 23. oktobra, jer nije upisana u birački spisak jer joj je pritvor isticao prije dana održavanja izbora. Ona se žalila Izbornoj komisiji Glavnog grada na nemogućnost korišćenja biračkog prava, a taj dopis je proslijeđen Državnoj izbornoj komisiji 1. novembra.
MEDENICA NIJE UTICALA NA PRESUDU ZA „DRŽAVNI UDAR”
Kandidat za funkciju vrhovnog državnog tužioca (VDT) Suzana Mugoša kazala je nedavno da je odluka Apelacionog suda o ukidanju presude u predmetu „Državni udar“ nezakonita i da odstupa od dosadašnje sudske prakse u svakom smislu. Prema njenim riječima, taj sud se pozvao na to da je prvostepeni sud učinio povredu krivičnog postupka.
– Ako nađete da presudu treba ukinuti zbog bitne povrede postupka, morate da ukažete u čemu se sastoji bitna povreda postupka i uputite prvostepeni sud na koji način da ispravi tu presudu. U ovom slučaju da li preciziranje vremena kriminalne organizacije jeste povreda postupka ili nije, neka odlučuje neko drugi – kazala je Mugoša na kontrolnom saslušanju kandidata za vrhovnog državnog tužioca.