
Da li će vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda dr Vesna Vučković biti izabrana i za predsjednika tog suda biće poznato na sjednici Sudskog savjeta koja je zakazana za srijedu, 14.jun. Ona je jedini prijavljeni kandidat za funkciju na javnom oglasu koji je raspisan u novembru prošle godine.
Upravni sud je nedavno poništio akt koji je Vrhovni sud 19. januara uputio Sudskom savjetu, a u kojem se navodi da predlog kandidature Vesne Vučković za izbor predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen.
Opštoj sjednici Vrhovnog suda, na kojoj je Vučković predstavila program rada, prisustvovalo je 15 sudija, od kojih je 12 glasalo da ona bude predložena za čelnu poziciju, što, kako je tada saopšteno, nije bilo dovoljno za neophodnu dvotrećinsku većinu, jer se, na osnovu mišljenja većine sudija Opšte sjednice, dvotrećinska većina utvrđuje u odnosu na ukupan broj sudija Vrhovnog suda, ukupno 18 sudija i predsjednik suda, što je ukupno 19, po aktu o sistematizaciji.
Upravni sud je ocijenio da je Vrhovni sud propustio da na pravi način odredi pitanje dvotrećinske većine, jer ju je računao u odnosu na ukupan broj sudija koji iznosi 19. Upravni sud je donio presudu kojom je Vučković ipak predložena za čelnu poziciju u Vrhovnom sudu.
Vučković je početkom septembra 2021. godine, odlukom Sudskog savjeta, imenovana za vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda do izbora novog predsjednika.
Kao prioritete u svom budućem radu na mjestu predsjednika Vrhovnog suda Vučković navodi izmjene u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, kojim bi trebalo propisati gornju granicu kada sudiji prestaje funkcija, jer je sudijski mandat, prema njenom mišljenju, ključna garancija nezavisnosti sudstva. Vučković bi, s tim u vezi, inicirala da se Zakonom o SS osigura da sudije koje su dostigle starosnu granicu za penziju imaju pravo na penziju čiji iznos mora da bude što približniji iznosu njihove poslednje plate, pri čemu bi se rukovodila razumnom stopom procenta tog iznosa i inicirala donošenje odluke o visini životnog osiguranja.
Vučković u programu budućeg rada navodi da bi aktivno učestvovala i u ostvarivanju i obezbjeđivanju finansijske nezavisnosti pravosuđa, te preduzela sve mjere u cilju smanjenja predmeta koji sapadaju u tzv. "crvene omote".
Aktivno bi učestvovala i u projektu racionalizacije sudske mreže i zalagala bi se za hitnost u rješavanju problema infrastrukture, jer su radni prostori i uslovi rada na svim nivoima pravosuđa u Crnoj Gori, prema njenom mišljenju, ispod minimalno propisanih evropskih standarda. Takođe, prioritet u radu bilo bi i unapređenje informacionog sistema.
Коментари (0)
Оставите свој коментар