To je saopšteno na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja a izvještaja o preliminarnim zaključcima i nalazima "Građansko nadgledanje parlamentarnih izbora 2023".

Izvršna direktorka CeMI-ja Ana Nenezić kazala je da je izborni dan protekao u mirnoj atmosferi, a da karakter i obim nepravilnosti nijesu ugrozili regularnost ukupnog izbornog procesa.

– Karakter nepravilnosti je ujednačen u odnosu na večinu prethodnih izbornih ciklusa i u najvećoj mjeri se odnosi na povredu tajnosti glasanja i zloupotrenu tehnologija u cilju javne prezentacije izražene volje birača – rekla je Nenezić.

Ukazala je da su izbori sprovedeni bez većih problema u organizaciji, dok su temeljna prava kandidata i birača, da slobodno predstave svoje programe, odnosno sprovedu svoje biračko pravo, u najvećem dijelu poštovana.

–Izbori su održani po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, koji sadrže brojne pravne praznine, nejasnoće i kolizije pravnih normi koje otvaraju prostor za njihovu zloupotrebu i umanjuje efikasnost. Prethodne preporuke CeMI-ja nijesu uvažene te se većina uočenih nepravilnosti pri primjeni važećeg pravnog okvira ponavljala i tokom ovog izbornog ciklusa – navela je Nenezić.

Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja, Ognjen Mitrović, kazao je da su organi za sprovođenje izbora, u najvećem dijelu, efikasno vodili izborne pripreme i ispoštovali većinu zakonskih rokova.

"Iako je ukupan izborni proces u osnovi bio transparentan, CeMI, kao i druge, kako domače tako i međunarodne posmatračke misije, nijesu bile uključene u rad institucija i organa za sprovođenje izbornog procesa, i imale su ograničen uvid u proces i dokumenta koja su pratila izborni proces", rekao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, dio DIK-a koji treba posebno pohvaliti su članovi izabrani na konkursu, i Stručna služba DIK-a, koja je pokazala visok nivo profesionalnosti i otvorenosti za saradnju sa nevladinim organizacijama.

– Državna izborna komisija je utvrdila i objavila preliminarne rezultate izbora u skladu sa zakonskim rokom. Rezultati su utvrđeni bez glasanja članova Komisije, kao što je to bio slučaj i u prethodnom izbornim izbornim procesima – kazao je Mitrović.

Ukazao je da su kampanju obilježile tri jasno različite faze: prva faza mogućeg odlaganja izbora koja je završena istekom roka za podnošenja izbornih lista 16. maja, druga faza umjerene kampanje do posljednjih dana maja, i treća faza agresivne kampanje u posljednje dvije sedmice kampanje.

– Kampanja je bila konkurentna, ali nedovoljno sadržajna i sa naglašenim elementima negativne kampanje u završnici koja je mogla uticati na opredjeljenje birača. Optužbe nosilaca lista, ozbiljne sadržine, bez izjašnjenja nadležnih institucija u odnosu na karakter iznešenih optužbi, uz zlopotrebu institucija sistema i pozicije moći, loš su primjer i trebaju biti ograničene kako ne bi mogle uticati na opredjeljene birača – naveo je Mitrović.

Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju, Miloš Vukanović, kazao je da je u cilju finansiranja izborne kampanje izdvojeno je 3.159,104 eura.

– U poređenju sa 2020. godinom kada su opredijeljena budžetska sredstva iznosila 2.367.805 eura, očigledno je veliko povećanje budžetskih davanja za kampanju – naveo je Vukanović.

– Kako je za ove izbore potvrđeno 15 lista, svaka od njih je dobila 42.121 eura. Kako zakon ne predviđa sankcije za ne ostvarenje minimalnog potrebnog broja glasova lista koje su dobile sredstva, javnost je još jednom negodovala, optuživajući pojedine partije za ulazak u izbornu trku iz cilja ostvarivanja profita", kazao je Vukanović.

Istakao je da je svih 15 političkih subjekata otvorilo zasebne žiro račune, a njih 13 je u zakonskom roku dostavilo petnaestodnevne izvještaja o prilozima pravnih i fizičkih lica.

"ASK ima ograničena ovčašćenja u dijelu kontrole utrošenih sredstava te pravni okvir za finansiranje partija i izbornih kampanja, i zloupotrebu državnih resursa –  naveo je Vukanović.

Ukazala je da će zbog niza faktora, poput slabijeg izbornog rezultata nekih izbornih subjekata i rasporeda žena na izbornim listama, prema trenutnom rasporedu mandata, učešće žena u crnogorskom parlamentu biti znatno manje nego što je bilo neposredno pred izbore.

U Parlament ući 17 poslanica (20,98 odsto), što je značajno manje u odnosu na dva prethodna saziv, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, izborni sistem stavlja u neravnopravan položaj pripadnike Roma, koji nemaju ravnopravan status sa pripadnicima manjinske zajednice koja u sličnom procentu učestvuje u ukupnoj populaciji.

"Sistem diferencijalnih zakonskih cenzusa, kojim se manjinama daje privilegovan položaj sadrži nelogičnosti, koje mogu dovesti do efekta koji je u nesaglasju sa konceptom pozitivne diskriminacije manjinskih naroda", navela je, između ostalog, Nenezić.