Izborna reforma mora biti jedan od fokusa narednog saziva Skupštine, jer brojna otvorena pitanja treba da budu riješena, kazala je izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Ana Nenezić, dodajući da bez postojanja političke volje nije moguće napraviti korak naprijed.

Nenezić je u intervjuu agenciji MINA rekla da Crna Gora ulazi u još jedan izborni proces bez reforme izbornog zakonodavsta i sa svim pratećim problemima koji su karakterisali ranije izborne procese.

„Tu prevashodno mislim na politizovanu izbornu administraciju, koja još nije profesionalizovana, pa zbog sastava, koji dominantno čine predstavnici političkih partija, odluke donose vođeni političkim, ne javnim interesom“, ocijenila je Nenezić.

Kako je kazala, takva situacija bila je i tokom skoro završenih predsjedničkih izbora, dok ne postoji garancija da se slične situacije neće ponoviti.

„Pravne kolizije u dijelu koji se odnosi na početak izborne kampanje, koja po jednom zakonskom rješenju zvanično počinje nakon potvrđivanja izbornih lista, dok po drugom od trenutka raspisivanja izbora, prave značajne probleme ključnim institucijama koje bi trebalo da nadziru zakonitost izbornog procesa“, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, te neizvedenosti političke partije zdušno koriste, dok sa druge strane, ne postoji jasno definisan zakonski mehanizam koji ih u tome može ograničiti.

„Pomenula bih i višedecenijski problem sa biračkim spiskom, koji nije ažuriran, a možemo osnovano konstatovati ni tačan, i predstavlja ozbiljnu prepreku pri sprovođenju izbornog procesa“, navela je Nenezić.

Ona je kazala da su brojni dodatni problemi.

Na pitanje šta je glavni razlog za to što dosad nije sprovedena konkretna izborna reforma, Nenezić je odgovorila da je jasno da se dominantno radi o nedostatku političke volje.

Kako je rekla, jedan od prioriteta u programima većine tada opozicionih, sada pozicionih političkih partija, bio je reforma izbornog zakonodavstva.

»Sami su godinama ukazivali da postojeća zakonska rješenja daju institucionalnu prednost tada vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS)«, dodala je Nenezić.

Imajući to u vidu, kako je navela, teško je doći do drugog zaključka osim da su predstavnici sadašnje većine i sami uvidjeli prednosti koje takav neizveden pravni sistem daje, i nemaju politički interes da krenu u izbornu reformu.

»Kako tada, tako i sada, mi ukazujemo na iste anomalije, brojne pravne praznine i neizvedenosti, koje ostavljaju prostor za zloupotrebe, bez obzira na to ko u tom trenutku vrši vlast«, kazala je Nenezić.

Ona je istakla da je javni interes da se ta pitanja konačno adekvatno urede i na taj način stvori osnov za jednake šanse svih učesnika izbornih procesa.

Na pitanje da li je saglasna sa tim da su svi dosadašnji pokušaji izborne reforme bili čisto „kozmetički“, Nenezić je odgovorila potvrdno, navodeći da vjeruje da se to najbolje očitava kroz brojne probleme koji prate izborni proces.

»Recimo, način prikupljana potpisa podrške tokom predsjedničkih izbora bio je takav da je sada predmet interesovanja tužilaštva«, kazala je Nenezić.

Problem sa prikupljanjem potpisa, kako je navela, jedan je od problema na koji godinama ukazuju, ali bezuspješno.

»Istovremeno, CeMI-ju, ali i drugim domaćim i međunarodnim organizacijama za posmatranje izbora onemogućen je uvid u prijave kandidata i potpise podrške«, rekla je Nenezić.

Kako je kazala, sada je jasno i zašto.

»Odluka za takvo nezakonito postupanje Državne izborne komisije proistekla je iz odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja je zauzela stav da se na taj način ugrožava pravo na privatnost lica koji su dali potpis podrške, iako takva odluka nema zakonsko utemeljenje«, navela je Nenezić.

Ona je rekla da očekuju isti pristup i tokom predstojećih parlamentarnih izbora.

»Istovremeno, ista ta Agencija ne radi ništa da zaštiti prava naših građana/ki u postupku prikupljanja potpisa, niti da zaštiti njihove lične podatke tokom izbornih procesa«, dodala je Nenezić.

Upitana očekuje li da će izborna reforma biti u fokusu narednog saziva Skupštine i da će konačno biti stvoreni uslovi za sprovođenje fer i slobodnih izbora, ona je kazala da vjeruje da to mora biti jedan od fokusa narednog saziva parlamenta, jer se brojna otvorena pitanja moraju riješiti.

Ona je navela da je to i zahtjev Evropske komisije u okviru pregovaračkog procesa, koja u svakom godišnjem izvještaju o Crnoj Gori ukazuje na neophodnost prihvatanja preporuka ODIHR-a, kao i domaćih posmatračkih misija.

»CeMI, nakon više od 20 godina djelovanja u ovoj oblasti, u Crnoj Gori, regionu i kroz međunarodne misije, ima pripremljena rješenja koja su utemeljena na najboljim međunarodnim praksama, i prilagođena našem pravnom sistemu«, kazala je Nenezić.

Međutim, kako je rekla, bez postojanja političke volje da se ta pitanja konačno urede, nije moguće napraviti korak naprijed.

»Takođe, indikativan je pristup partija sadašnje većine ka organizacijama civilnog društva čije su predloge za unapređenje izbornog sistema zdušno zagovarali i podržavali dok su bili opozicija. Sada, nažalost, situacija je potpuno drugačija«, navela je Nenezić.

Skupština Crne Gore je krajem marta 2021. godine formirala Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Upitana kako komentariše to što je to skupštinsko tijelo sa radom prestalo već u julu sljedeće godine, Nenezić je kazala da je, kada se sa ove distance sagleda ukupan rad Odbora, jasno da nije postojala namjera da njegov rad proizvede promjene i konkretne rezultate.

»Radilo se o klasičnoj simulaciji i pokušaju da se tadašnja opozicija nametne kao konstruktivan partner ka međunarodnoj zajednici, spreman da pristupi reformi izbornog zakonodavstva, odnosno da se razotkrije nespremnost DPS-a, kao tadašnjeg nosioca vlasti, da pokrene i omogući primjenu pripremljenih rješenja«, ocijenila je Nenezić.

Prema njenim riječima, spremnost nijesu pokazale ni partije nove parlamentarne većine, jer se od pobjede na izborima 2020. godine o tim pitanjima više ni ne govori, a Odbor nije funkcionalan.

»Možemo konstatovati da je DPS simulirao procese, dok nova parlametarna većina nije smatrala shodnim ni potrebnim da makar deklarativno to pitanje pozicionira kao važno«, navela je Nenezić.