On je rekao da će na ovaj način otvoriti nova radna mjesta i pristup EU fondovima jer je projekte nemoguće realizovati bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa, a Glavni grad će ostvarivati direktne prihode

 o uslovima definisanim ugovorima o zakupu.

– Potrebno je ulagati u razvoj lokalnih akcionih grupe (LAG) gdje se sinergijom lokalne uprave, privatnog i NVO sektora može značajno unaprijediti razvoj ruralnih područja u svim oblastima, a za šta je IPARD kroz mjeru 9 – tehnička pomoć izdvojio značajna sredstva. Visina EU podrške za ovakve projekte iznosi čak do 85% ukupnih ulaganja. Posebna šansa su IPA fondovi prekogranične saradnje, za čije bolje iskorišćenje je neophodno unaprijediti kapacitete gradskog tima za

upravljanje međunarodnim projektima, kao i kapacitete lokalnih službi jer Glavni grad realizuje svega nekoliko ovakvih projekata, od čega samo jedan iz oblasti poljoprivrede – rekao je Ražnatović.

On je podjestio da Evropska Unija izdvaja najviše fondova za projekte od značaja za poljoprivredu.

– Fondovi Zajedničke poljoprovredne politike Evropske unije čine trećinu ukupnog budžeta Evropske unije, te je shodno tome neophodno fokusirati se na projekte u ovoj oblasti. Priče o neophodnosti većeg korišćenja EU fondova dosadašnje vlasti su deklarativne bez konkretne strategije ili plana kako to postići – naveo je Ražnatović.