Dosadašnja predsjednička kampanja je mirna i sa manje nacionalne retorike, ali je u drugom krugu izbora moguće vidjeti povećanje tenzija i oštrije riječi, ako se trka pokaže kao neizvjesna, ocijenio je stručnjak za psihologiju i komunikaciju Srđan Vukčević.

On je kazao da su u dosadašnjoj kampanji jasno vidjliva dva nivoa komunikacije.

“Jedan je javni gdje većina kandidata uspijeva da se zadrži na nivou kulturnog i uvažavajućeg dijaloga. Drugi nivo je komunikacija partijskih aktivista koji su na društvenim mrežama”, rekao je Vukčević agenciji MINA.

Kako je naveo, javna kampanja je sa “podignutim gardom” i u njoj se kandidati trude da izgledaju pristojno i civilizovano.

“Skrivena kampanja se dešava putem mimova i lažnih profila na društvenim mrežama koji znaju dobro što im je partijski zadatak. On se uglavnom odnosi na ličnu diskreditaciju kandidata i napad koji nije potkrijepljen argumentima već etiketiranjem”, istakao je Vukčević.

On je rekao da predsjednički kandidati uče formu, ali ne i suštinu komunikacije.

“U nekim slučajevima, poruke koje se čuju mogu biti vrlo emotivne i usmjerene prema stvaranju straha i nepovjerenja prema drugim stranama ili mogu biti emotivne tako da pozivaju na ljubav, čast, poštenje i slično”, naveo je Vukčević.

Da bi poruka imala težinu, prema riječima Vukčevića, treba da odražava suštinu i realnost.

“Poruke koje se plasiraju od osviješćene javnosti se doživljavaju kao kontraverzne i kontekstualno neodređene”, dodao je Vukčević.

On je ocijenio da su kampanje na prethodnim izborima bile u komunikaciji političkih lidera oštrije.

“Sad imamo situaciju da neki kandidati koji su inače umjereni izgledaju agresivno u odnosu na kandidate koji su ranije koristili izraženo oštru retoriku”, rekao je Vukčević.

To je, dodaje, svojevrsni paradoks koji je s jedne strane dobar, a s druge ukazuje na to da se mora pogledati šta se dešava na terenu ili u realnosti.

Vukčević je kazao da sada kandidate ne treba toliko slušati šta pričaju, koliko treba gledati šta rade, a posebno šta rade na terenu njihovi akitivisti.

“Jedno su verbalna zalaganja za određene vrijednosti, a drugo je ponašanje koje te vrijednosti suštinski determiniše. Te dvije stvari se po mom mišljenju ne poklapaju”, kazao je Vujčević.

On smatra da je dobro što je ton tokom predsjedničke kampanje mirniji.

“Puno puta sam naglašavao da se liderske emocije u milisekundama s malih ekrana prenose na njihove pratioce, ali i na sve ostale građane. Nije teško upaliti simpatizere i pratioce. Što je poruka emotivnija i sadrži više demagogije to je opasnija za društvo”, istakao je Vukčević.

Na pitanje da li smatra da je u ovoj kampanji utihnula nacionalna retorika, Vukčević je kazao da postoje poruke koje se mogu tumačiti kao nacionalističke i koje imaju potencijal da podstaknu nacionalnu retoriku.

“Dakle, nije potpuno utihnula u verbalizaciji, ali jeste manja nego ranije”, dodao je Vukčević.

On je ukazao da se u kampanji promovišu i neka ekonomska i socijalna pitanja, što bi se moglo interpretirati kao utišavanje nacionalne retorike u odnosu na prethodne izbore.

“Međutim, poruke kandidata i drugih političkih aktera u kampanji mogu se razlikovati u različitim trenucima kampanje, pa bi bilo potrebno pratiti cijeli tok kampanje kako bi se dobilo potpunije razumijevanje uticaja nacionalne retorike”, napomenuo je Vukčević.

On je rekao da kandidat može suzbiti svoju nacionalnu retoriku u javnim nastupima ako radi sa ekipom profesionalaca koji drže pod kontrolom njegova ponašajna “isklizavanja”.

“To ne znači da nacionalne retorike kod kandidata nema, samo je nema u javnosti”, naveo je Vukčević.

On smatra da će, kako se bude primicalo finale kampanje, i samim tim situacija bude stresnija, neki od kandidata sigurno “isklizati” i vratiti se na “fabrička podešavanja”.

“U dugom roku je jako teško biti ono što nijeste. Pravo lice dolazi do izražaja onda kad vam više ne trebaju oni koje ste htjeli zavoditi tokom izbora. Upavo zato, ljudi imaju pamćenje i izjave stavljaju u dugoročniji kontekst”, rekao je Vukčević.

Ipak je, dodaje Vukečević, potreban dodatan oprez i čitanje između redova.

Prema njegovim riječima, građanin bi trebalo da bude sposoban da primijeti, verbalizuje što primijeti i na osnovu intuicije i znanja donosi svoje odluke o kanidatima.

“To neće ni moći, ni htjeti svi jer postoje zaljubljeni i oni koji imaju interes. Međutim, sve je više i više onih koji su osviješćeni i s rezervom i pauzom posmatraju dešavanja i ponašanja”, naveo je Vukčević.

Kako je rekao, prepoznavanje fenomena i skeniranje stvarnosti u odnosu na te fenomene služi svrsi da građani drže svoje lidere odgovornim za ponašanja i da shvate da nijesu puki posmatrači, već aktivni sudionici procesa odabira političkih lidera.

Na pitanje kako komentariše to što neki kandidati, koji su dugo na političkoj sceni Crne Gore, žale zbog nekih ranijih izjava i pozivaju na pomirenje, Vukčević je rekao da to može biti pozitivno ocijenjeno kod nekih građana, posebno onih koji smatraju da političari moraju preuzeti odgovornost za svoje postupke i promijeniti svoje ponašanje u skladu s društvenim očekivanjima.

“Međutim, kako se ti isti kandidati nisu jasno i nedvosmisleno ograničili od svojih izjava i ponašanja u prošlosti, građani su skeptični prema njihovim pozivima na pomirenje. To je zato što osjećaju da takvi pozivi nisu iskreni ili da su motivisani političkim interesima, a ne iskrenom željom za pomirenjem i izgradnjom bolje budućnosti za sve”, kazao je Vukčević.

Kako je rekao, osjećati se krivim zbog lošeg djela je dobra stvar, dok je učiniti nešto loše, a ne osjećati se krivim, problematično, jer ukazuje na nedostatak kajanja i odsustva namjere da osoba popravi svoje ponašanje.

“Ako kandidat u istoj rečenici kaže da žali što je nešto rekao, a onda naglasi da se niti kaje, niti stidi, onda s pravom građani mogu imati osjećaj nepovjerljivosti i sumnjati u to što on govori”, dodao je Vukčević.

On je kazao da su politički lideri ljudi kao i svi i da i oni mogu da se mijenjaju i napreduju tokom vremena.

“Međutim, nije dovoljno samo izvinjenje već vidljivo ponašanje koje je stabilno tokom vremena i koje je istovremeno ekspresija odgovornosti i empatije”, istakao je Vukčević.

Reklame i marketinške kampanje, kako je rekao, ne mogu obrisati godine iskustva i ponašanja političkog lidera.

“One mogu pomoći da se oni predstave u drugačijem svjetlu, ali krajnju procjenu pravimo na osnovu cjelokupnog ponašanja i donošenja odluka tokom dužeg perioda vremena”, kazao je Vukčević.

Vukčević je naveo da je u drugom krugu izbora uobičajeno vidjeti povećanje tenzija i "prljaviju" kampanju, pogotovo ako se trka pokaže kao neizvjesna.

On je kazao da će veći biti ulog i samim tim veći stres, pa će ponašajna “isklizavanja” biti vidljivija.

“Kandidati i njihove stranke će pokušati da mobilizuju svoje birače i privuku glasove birača koji su glasali za druge kandidate u prvom krugu, što može dovesti do oštrih riječi i međusobnih optužbi”, smatra Vukčević.

On je rekao da se nada da će kandidati i stranke u drugom krugu kampanje zadržati civilizovan i fer ton u svojim porukama, bez iznošenja neosnovanih optužbi ili širenja netačnih informacija.

To bi, prema riječima Vukčevića, bilo u najboljem interesu svih građana i demokratskog procesa u Crnoj Gori.

“Znak je istinske zrelosti voditi kampanju u skladu s najvišim standardima etike i poštovanja prema protivničkim stranama i njenim pristalicama, kako bi osigurali pošten i demokratski proces izbora”, kazao je Vukčević.