– Svrha ovog istraživanja je bila prikupljanje informacija u cilju ocjene postojećeg stanja i kreiranja programa podrške za ravoj biznisa. Identifikovani su ključni izazovi i potrebe kako bi se kreirale politike razvoja i unaprijedio poslovni ambijent. Smatram da je ovo istraživanje značajno i sa aspekta razumijevanja potreba poslodavaca u pogledu tržišta rada, koje je ključno za razvoj biznisa i konkurentnost privrede u uslovima sve veće konkurencije. Ocjenjujući različite aspekte poslovnog ambijenta poput saradnje lokalne samouprave sa privredom, promocije ulaganja, podrške razvoju privrede, administrativnih procedura, kvaliteta komunalnih usluga, može se zaključiti da je većina privrednika zadovoljna u manjoj ili većoj mjeri - kaže Hadžić.
Hadžić ističe da je nešto više od polovine privrednika zadovoljna podrškom razvoju biznisa, dok ostali smatraju da postoji prostor za unapređenje.
– Najveći broj ispitanika 50,8 odsto ističe da bi im najviše značila finansijska podrška poput subvencija, poreskih olakšica, grantova, beskamatnih kredita za unapređenje poslovanja. Kao najznačajniji faktor navode unapređenje infrastrukture, od čega je čak 9,2 odsto navelo potrebu izgradnje više parking mjesta. Smatraju i da je potrebna bolja saradnja sa lokalnom samoupravom - kazala je Hadži.
Ona je navela da je analizom tržišta rada prikazana struktura zaposlenih u preduzećima u pogledu stručnih kvalifikacija, vrsti poslova i potrebnih vještina.
– Prema rezultatima najveći broj radnika je zaposlen u sektoru djelatnosti na veliko i malo i usluga smještaja i hrane. Predstavnici privrednog sektora upitani su koja znanja i vještine je potrebno unaprijediti kod zaposlenih. Rezultati su pokazali da 86,2 odsto ispitanika smatra da zaposleni treba da unaprijede znanje ili vještinu kroz obuke, dok svega 13,8 odsto nije iskazalo potrebu za obukom zaposlenih. Istraživanjem su sagledani različiti aspekti obrazovanja, poput kvaliteta na srednjem i visokoškolskim ustanovama, formalnog i neformalnog obrazovanja, te mogućnosti uspostavljanja saradnje sa naučno – istraživačkim i drugim ustanovama. Privrednici su ocjenili srednje obrazovanje prosječnom ocjenom 3,41, a visoko 3,32 - kaže Hadži.
Ona ističe da prema mišljenju nezadovoljnih ispitanika nedostaci srednjeg obrazovanja su neusklađenost planova i programa rada, nedostatak udžbenika i korišćenje skripti, nizak nivo znanja nakon završene srednje škole, te smatraju da je potrebno reformisati sistem obrazovanja.
– Kada je u pitanju visoko obrazovanje kao nedostaci su navedeni veliki broj diploma i potrebe njihove provjere, nizak nivo znanja nakon završenih studija, nedostatak praktičnih vještina, akademskog kadra i autoriteta, te smatraju da je potrebno reformisati sistem obrazovanja. U dijelu neformalnog obrazovanja, ispitanici smatraju da je potrebno organizovati što više specifičnih obuka za posao - kazala je Hadži.
Četvrtina ispitanika, kako je kazala Selma Hadži smatra da u narednom periodu treba intenzivirati saradnju naučno – istraživačkih i akademskih institucijama sa privredom.
– Kao potencijalni partneri za saradnju prepoznati su Fakultet za informacione tehnologije Univerziteta Crne Gore u dijelu informatike i programiranja, Biotehnički fakultet u oblasti poljoprivrede i organske poljoprivrede, Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbijednost hrane i ekologiju, Fakultet za turizam i ugostiteljstvo, kao i Ekonomski i Pravni fakultet. Privrednici su istakli interesovanje za saradnju sa SMŠ "25. maj" u smislu obuka - navela je Hadži.
