Kardiološkinja dr Rouzi Godeseh objašnjava da potreba za spavanjem u "podignutom" položaju može ukazivati na zastoj srca, odnosno srčanu insufijenciju stanje u kojem srce više ne pumpa krv učinkovito jer je oslabljeno.

Zastoj srca najčešće se javlja kada srčani mišić više nije dovoljno snažan za normalno pumpanje krvi. Posledice su hronični umor, oticanje ekstremiteta i teškoće s disanjem, često zbog nakupljanja tečnosti u plućima.

Mnogi pacijenti u ovakvim situacijama lakše dišu ako su lagano uzdignuti, zbog čega im je spavanje na više jastuka ugodnije.

"Neki ljudi sa zastojem srca osećaju nakupljanje tečnosti u plućima, što otežava disanje u ležećem položaju", objasnila je dr Godeset za The Sun.

"Ako primijetite da su vam potrebni dodatni jastuci ili se budite zbog nedostatka vazduha, posjetite ljekara. Možda će vam preporučiti ispitivanje", rekla je.

Zastoj srca često se javlja nakon srčanog udara ili usled dugotrajnog visokog krvnog pritiska i bolesti srca.

Samo polovina pacijenata s dijagnozom zastoja srca živi duže od pet godina, a čak osam od deset pacijenata dijagnozu saznaje tek prilikom hitne hospitalizacije.

Iako se ne može izlečiti, rana dijagnoza može smanjiti rizik od ozbiljne bolesti i smrtnog ishoda. Tretmani uključuju ljkove za poboljšanje funkcije srca i hiruške zahvate, poput ugradnje pejsmekera za kontrolu srčanog ritma ili operacije koja poboljšava protok krvi.

Kako prepoznati rane simptome i zaštititi srce

Uz poteškoće s disanjem, simptomi zatajenja srca mogu uključivati dugotrajan kašalj, nadutost, ubrzan rad srca i gubitak apetita. Iako ove tegobe mogu da budu povezane i s manje ozbiljnim stanjima, dr Godeset savjetuje da se posjeta ljekaru ne odlaže.

Da bismo smanjili rizik od bolesti srca, stručnjaci preporučuju redovnu fizičku aktivnost, uravnoteženu ishranu i izbjegavanje pušenja.

Samo vježbanje može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za 35 odsto jer reguliše krvni pritisak, smanjuje nivo lošeg holesterola i pomaže da se održava stabilan nivo glukoze u krvi.