Hašimotova bolest je autoimuni poremećaj koji utiče na štitnu žlijezdu. Štitna žlijezda je žlijezda u obliku leptira koja se nalazi u dnu vrata odmah ispod Adamove jabučice, prenosi Mayo Clinic. Štitna žlijezda proizvodi hormone koji pomažu regulisati mnoge funkcije u tijelu. Autoimuni poremećaj je bolest uzrokovana napadom imunološkog sistema na zdrava tkiva. U Hashimotovoj bolesti stanice imunološkog sistema dovode do smrti stanica štitne žlijezde koje proizvode hormone. Bolest obično rezultira smanjenjem proizvodnje hormona (hipotireoza).
Iako svako može razviti Hashimotovu bolest, najčešća je kod žena srednjih godina. Primarno liječenje je nadoknada hormona štitne žlijezde. Hašimotova bolest je takođe poznata kao Hašimotov tireoiditis, hronični limfocitni tireoiditis i hronični autoimuni tireoiditis, prenosi Bljesak.
Simptomi
Hašimotova bolest polako napreduje tokom godina. Možda nećete primijetiti znakove ili simptome bolesti. Na kraju, smanjenje proizvodnje hormona štitne žlijezde može rezultirati bilo čim od sljedećeg:
Umor i tromost
Povećana osjetljivost na hladnoću
Povećana pospanost
Suva koža
Zatvor
Slabost mišića
Bolovi u mišićima, osjetljivost i ukočenost
Bol u zglobovima i ukočenost
Neredovno ili prekomjerno menstrualno krvarenje
Depresija
Problemi s pamćenjem ili koncentracijom
Otok štitne žlijezde (guša)
Podbulo lice
Lomljivi nokti
Gubitak kose
Povećanje jezika
Kada posjetiti ljekara?
Znakovi i simptomi Hašimotove bolesti uveliko variraju i nisu specifični za poremećaj. Budući da ti simptomi mogu biti posljedica brojnih poremećaja, važno je što prije posjetiti svog ljekara radi pravovremene i tačne dijagnoze.
Uzroci
Hašimotova bolest je autoimuni poremećaj. Imunološki sistem stvara antitijela koja napadaju stanice štitne žlijezde kao da su bakterije, virusi ili neko drugo strano tijelo. Imunološki sistem pogrešno koristi sredstva za borbu protiv bolesti koja oštećuju stanice i dovode do stanične smrti. Šta uzrokuje da imunološki sistem napada stanice štitne žlijezde nije jasno.
Početak bolesti može biti povezan s:
Genetski faktori
Okidači iz okoline, poput infekcije, stresa ili izloženosti zračenju
Interakcije između okolišnih i genetskih činilaca
Faktori rizika
Sljedeći činilaci povezani su s povećanim rizikom od Hašimotove bolesti:
Pol: Žene mnogo češće obolijevaju od Hašimotove bolesti.
Dob: Hašimotova bolest može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali se češće javlja u srednjoj dobi.
Druge autoimune bolesti: Ako imate neku drugu autoimunu bolest – poput reumatoidnog artritisa, dijabetesa tipa 1 ili lupusa – povećavate rizik od razvoja Hašimotove bolesti.
Genetika i porodična istorija: Veći ste rizik od Hašimotove bolesti ako drugi u vašoj porodici imaju poremećaj štitne žlijezde ili druge autoimune bolesti.
Trudnoća: Tipične promjene imunološke funkcije tokom trudnoće mogu biti činilac Hašimotove bolesti koja počinje nakon trudnoće.
Pretjerani unos joda: Previše joda u ishrani može poslužiti kao okidač kod ljudi koji su već izloženi riziku od Hašimotove bolesti.
Izloženost zračenju: Ljudi izloženi prekomjernim nivoima zračenja iz okoline skloniji su Hašimotovoj bolesti.
Komplikacije
Hormoni štitne žlijezde neophodni su za zdravu funkciju mnogih tjelesnih sistema. Stoga, kada se Hašimotova bolest i hipotireoza ne liječe, mogu se pojaviti mnoge komplikacije.
To uključuje:
Gušavost: Guša je povećanje štitne žlijezde. Kako proizvodnja hormona štitne žlijezde opada zbog Hašimotove bolesti, štitna žlijezda prima signale od hipofize da ih proizvodi više. Ovaj ciklus može rezultirati gušavošću. Općenito nije neugodno, ali velika guša može uticati na vaš izgled i ometati gutanje ili disanje.
Problemi sa srcem: Hipotireoza može rezultirati lošim radom srca, povećanjem srca i nepravilnim otkucajima srca. Takođe može rezultirati visokim nivoima kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL) – "lošeg" holesterola – koji je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i zatajenje srca.
Problemi s mentalnim zdravljem: Depresija ili drugi poremećaji mentalnog zdravlja mogu se pojaviti u ranoj fazi Hašimotove bolesti i s vremenom mogu postati teži.
Seksualna i reproduktivna disfunkcija: Kod žena hipotireoza može rezultirati smanjenom seksualnom željom (libidom), nemogućnošću ovulacije te neredovnim i pretjeranim menstrualnim krvarenjem. Muškarci s hipotireozom mogu imati smanjen libido, erektilnu disfunkciju i smanjeni broj spermatozoida.
Loši ishodi trudnoće: Hipotireoza tokom trudnoće može povećati rizik od pobačaja ili prijevremenog poroda. Bebe koje su rodile žene s neliječenom hipotireozom izložene su riziku od smanjenih intelektualnih sposobnosti, autizma, kašnjenja u govoru i drugih razvojnih poremećaja.
Miksedem (miks-uh-DEE-muh): Ovo rijetko, po život opasno stanje može se razviti zbog dugotrajne, teške, neliječene hipotireoze. Njegovi znakovi i simptomi uključuju pospanost praćenu dubokom letargijom i nesvjesticom. Miksedemska koma može biti potaknuta izlaganjem hladnoći, sedativima, infekcijom ili drugim stresom na vašem tijelu.