Svi vodimo računa o tome da nam osmjeh bude zdrav i blistav jer on, između ostalog, utiče na samopouzdanje pojedinca. Međutim, zdravlje usne duplje se ne ograničava samo na zube i desni, jezik takođe igra bitnu ulogu u održavanju oralne higijene.

Naime, nerijetko se susrećemo sa neprijatnim zadahom, koji može biti neugodno iskustvo koje utiče na socijalnu interakciju pojedinca. Upravo je higijena cijele usne šupljine, a pogotovo jezika, bitna za nastanak ili nestanak ove pojave, za stetoskop.info, piše dr Aleksandar Apostoloski. U svakodnevnom životu se susrećemo sa mnogobrojnim problemima koje nam prouzrokuju bakterije koje se talože u našim ustima. Bakterije u usnoj duplji su konstantno prisutne i dovode do pojave karijesa, lošeg zadaha i kamenca. Međutim, postoji način na koji možemo da kontrolišemo njihovu brojnost, te samim tim i da eliminišemo negativne efekte koje one prouzrokuju u našoj usnoj duplji.

Oralna higijena je put ka zdravim zubima

Kada su u pitanju zubi na kojima se zbog prisustva bakterija stvara karijes, preporučuje se četkanje koje se obavlja namanje dva puta dnevno - ujutru i uveče, kružnim pokretima sa mekanom četkicom. Četkanje treba da obuhvati sve površine zuba, a to uključuje unutrašnje i spoljašnje strane zuba, kao i površine za žvakanje. Osim pravilnog četkanja, važno je odabrati pravu četkicu za zube. Zatim, tu je korišćenje konca i interdentalnih četkica koje održavaju čistoću prostora između zuba, gdje četkica za zube teško doseže.

Ova praksa pomaže u uklanjanju ostataka hrane i zubnog plaka i tako smanjuje rizik od upale desni i karijesa. Najbolje je da se koristi najlon ili fluorizovan konac, dugačak oko 40 centimentara. Konac se koristi tako što se nežno obavije oko palčeva, srednjeg prsta i kažiprsta jedne ruke.

Zatim se postavi između zuba i ulaznim i silaznim pokretima se čiste bočne strane oba zuba, kao i linije između desni. Ne bi trebalo žuriti sa ovim postupkom kako se desni ne bi povrijedile, već samo nježno provlačiti konac između zuba.

Ne zaboravite na jezik!

Posebnu pažnju treba obratiti na četkanje jezika. On je organ usne duplje koji se često zanemaruje u našoj oralnoj higijeni. Naime, jezik ima hrapavu i veliku površinu koja predstavlja pogodno područje na kojem se bakterije razmnožavaju. Kada pričamo o lošem zadahu, čišćenje ovog mišića je ključno za njegovu kontrolu i suzbijanje. Bakterije koje se nakupljaju na jeziku proizvode sumporna jedinjenja, te otuda i neprijatan miris i zadah.

Tehnika četkanja jezika sastoji se u tome da se jezik čisti od zadnjeg dijela prema naprijed. Konac se koristi jednom dnevno, a idealno vrijeme za to jeste uveče, prije odlaksa u krevet.

Antiseptička sredstva za ispiranje usta dosta pomažu u borbi sa bakterijama i neprijatnim zadahom. Ove tečnosti, sem zuba, jezika i desni, ispiraju i sluznicu unutrašnjeg dijela obraza na kojima se takođe nalaze bakterije. Preporučljivo je da sredstva za ispiranje usta sadrže komponente kao što su hlorheksidin ili cetilpiridinijum - hlorid koji su najefikasniji u smanjenju i suzbijanju bakterija u usnoj šupljni.

Hrana koju jedemo utiče na naše zube

Još jedna stvar koji mi možemo da kontrolišemo, a koja će učiniti da imamo zdrav osmjeh i prijatan zadah, jeste da vodimo računa koju hranu i tečnosti konzumiramo. Kada je u pitanju hrana poželjno je konzumirati namirnice koje imaju:

kalcijum i forsfor se nalazi u mliječnim proizvodima, lisnatom povrću, soji... Ovi minerali su ključni za jačanje zubne gleđi i održavanje zuba snažnim.

Vitamin D je pojačivač apsorpcije kalcijuma a namirnice bogate njime su ribe poput lososa i tune, kao i jaja.

Vitamin C se nalazi u brojnom voću i povrću, poput raznih citrusa, jagoda i paprike.

Zelene namirnice kao što su spanać, kelj, blitva...

Zeleni čaj - prirodni je antibiotik jer sadrži katehine, antioksidante koji inhibiraju rast bakterija.

Voda je najbitnija komponenta za život čovjeka, pa je tako i neophodna za hidrataciju i ispiranje ostataka hrane iz usta. Voda pomaže u održavanju pH vrednosti usta i smanjuje kiselost koju bakterije prouzrokuju, te pomaže kod neprijatnog zadaha.

Sa druge strane, namirnice čija konzumacija pogoršava stanje sa neprijatnim zadahom i razvojem bakterija jesu šećeri, odnosno slatkiši i gazirana pića. Upotreba cigareta i žvakanje žvakaćih guma sa dodatkom šećera ne samo da doprinose lošem zadahu, već i povećavaju rizik od oralnih bolesti.

Kako da uklonim loš zadah?

Pomoć kod lošeg zadaha mogu biti i takozvani oralni probiotici, a to su žive bakterije, dobre bakterije, uz čiju pomoć se uspostavlja ravnoteža flore jezika i cijele usne duplje. Oni spečavaju prekomjereno razmnožavanje bakterija koje sudjeluju u građenju zubnog plaka i lošem zadahu. Probiotici su dostupni kao pastile, žvakaće gume ili prašak za oralnu upotrebu.

Za očuvanje svježeg daha neophodno je redovno čišćenje jezika, zuba i desni, pravilna tehnika četkanja, adekvatna hidratacija, izbjegavanje pušenja, upotreba antiseptičkih sredstava za ispiranje usta i pravilna ishrana.

Najvažnije su redovne posjete stomatologu, najmanje dva puta godišnje. Stomatolog je tu da vam preporuči preparate u zavisnosti od stanja vaših zuba, desni i jezika je najbolje da koristite, ali i da uoči potencijane promjene u vašoj oralnoj regiji.