Konferenciju su organizovali Zajednica opština Crne Gore u saradnji sa Skupštinom Glavnog grada i OEBS-ok u Crnoj Gori. 

- Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti uočavamo nekoliko važnih problema. Ženama je često ograničen pristup liderskim pozicijama, političi, ekonomskoj moći i njihova izloženost govoru mržnje je veća. Namjera je o ovim problemima glasno govoriti i pošaljemo snažnu poruku da smo spremni za promjene, one koje de omogućiti adekvatno predstavljanje žena na mjestima odlučivanja - rekla je Borovinić Bojović. 

Ona je istakla da ne treba posebno isticati zašto je važno žensko učešće u politici jer je samorazumljivo. 

- Sjetimo se da o pitanjima koja se tiču ekonomije, zdravlja, socijalne pravde, obrazovanja i onih drugih koja se direktno odnose na žene najčesće odlučuju muškarci. Saradnja između muškaraca i žena, zasnovana na jednakim pravima i odgovornostima, ključna je ua harmoničan razvoj zajednice. Ženska perspektiva i žensko iskustvo zavređuje da dobije mjesto koje mu pripada u političkim procesima. Isto tako žene posjeduju jednak kapacitet za liderstvo kao i muškarci a njihov potencijal da se ostvare u javnom životu ne smije da bude ograničen predrasudama, diskriminacijom i nasiljem- rekla je Borovinić Bojović.

Ona je kazala da kvote za veće političko učešće žena su samo jedan od mehanizama kojim se obezbjeđuje rodna ravnopravnost. 

- U Crnoj Gori nažalost još ne postoji dovoljna svijest o tome sta kvote znače a u izbornom procesu postojeći zakonodavni okvir se ne poštuje dovoljno. Zato je važno poslati poruku sa institucionalnog nivoa da su promjene u pravcu povećanja procenta kvota za žene na izbornim listama neophodne i da ćemo se boriti da na izbornim listama bude zastupljeno 40 procenata žena kako bi se u predstavnickim tijelima njihov broj povećao. Sloboda govora je osnovni postulat demokratije, koji se nikako ne smije dovesti u pitanje, ali isto tako ona se ne smije zloupotrebljavati i sluziti kao opravdanje za nešto sto predstavlja govor mržnje i što nema drugi cilj do da uvrijedi ili povrijedi - rekla je Borovinić Bojović. 

Predsjednica parlamenta kazala je da je na svom političkom putu doživjela mnoge izazove. 

- Moram priznati da nije bilo lako djeci objasniti napade, govor mržnje i netrpeljivost koju sam osjetila za vrijeme svojih političkih početaka, kao ministarka zdravlja. Ova iskistva naglašavaju koliko je važno stvoriti okruženje u kojem žene mogu slobodno i bez straha učestvovati u politici - kaze Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović kaže da kvote za veće političko učešće žena nisu samo sredstvo za postizanje rodne ravnopravnosti već alat za unapređenje kvaliteta političkog života. 

- U Crnoj Gori je neophodno raditi na povećanju svijesti o važnosti kvota i osigurati njihovo sprovođenje u praksi. Institucionalna podrška, učenje od drugih zemalja i lična iskustva žena u politici mogu značajno doprinijeti postizanju ovog cilja - smatra predsjednica parlamenta.

Šefica Misije ORBS-a u Crnoj Gori Dominik Vag kazala je da se u Svijetu broj žena parlamentaraca povećava. 

- Iako je promjena pozitivna u 2022. godini pokazala je slabiji rast. Treba raditi na ovim pitanjima. Obaveza je povećati kvote na izbornim listama. Moramo promovisari rodnu jednakost. Stidije su pokazale da liderstvo gdje su zadrupljena oba roda donosi veliku korist drustvu - rekla je Vag.

Valentina Visocka iz Skoplja kazala je da su oni počeli da razvijaju žensko predužetnistvo jer to je kapital. 

- Moramo da radimo na zastupljenosti žena na političkoj sceni. Inicirali smo da kvota bude 30 odsto ali smo shvatili da to nije dovoljno jer su žene bile na kraju liste. Onda smo odlučili da  to bude svaka treća žena na listi ali ni to nije dobro. Žene su oslobađale svoja mjesta da bi ih ustupili muškarcima. Onda smo žene počeli zene da mijenjamo ženama ukoliko se neka povuče sa liste - rekla je Visocka. 

Ona je istakla da kod njih nije propisana kazna ukoliko se ne listama ne nađu žene.

Davorka Moslavar Fojran iz Skupštine Grada Zagreba  kazala je da imaju lokalni, drzavni i EU parlamet. 

- Što se tiče EU parlamenta lista je nevažeća ako nijesu zastupljene i žene i muškarci. Na lokalnom nivou 40 procenat mora biti žena, a ako nije tako postoje kazne. Dešava se da su na vrhu liste muškarci a na kraju žene jer ne postoji propisano gdje one moraju biti, odnosno na kojim mjestima na listi. Kod nas se svjesno krši pravilo i plaćaju kazne. Izgleda  kod nas žena nije zaslužila ni na listi da bude, a ne na funkciji - rekla je Moslavar Fojran. 

Ona je kazala da je u Zagrebu nešto drugačija situacija. 

- U Zagrebu je propisano da listu mora činiti 40 procenata žena. Mi podstičemo ravnopravnost - kaže Moslavar Fojran.

Ida Kolinović, sekretarka za socijalno staranje Glavnog grada kazala je da oni u okviru sekretarijata imaju Kancelariju za rodnu ravnopravnost. Ona je istakla da je u toku izrada studije o rodnoj zastupljenosti u Glavnom gradu.

Nađa Ljiljanić, odbornica u Skupštini Glavnog grada kazala je da smatra da je korisno čuti koleginice iz regiona koje su podijeli svoja iskustva kao i napredak u osvarivanju učešća žena kako u javnom sektoru tako i u politici.

- Mi se moramo zapitati šta je to jednakost? Žena nije kvota. Kvota je samo alat koji nam doprinosi osnaživanju žena i samoj prisutnosti u politici. Najteža stvar je motivacija ženama da prvenstveno uđu u politiku. Da bi se promijenio sam način učešća žena moram poručiti - Žena je ženi drug. I žena mora pokazati solidarnost bez obzira na stranačku pripadnost. Kada to promijenimo ne bi izostalo ni uvažanje muškog pola - kaže Ljiljanić.