- Smjer djelovanja, vrijeme i način će odrediti vlada i premijer (Andrej Plenković). Nećemo to najavljivati preko medija, ali oni koji treba da brinu nisu hrvatski građani ni Republika Hrvatska. Dakle, kako? Znaćete, odgovorila je Babić-Galić u danas objavljenom intervjuu Večenjem listu, upitana hoće li Hrvatska blokirati put Crne Gore u EU i kako.

Ona je podstila da je Hrvatska uputila „snažnu i jasnu notu“ Crnoj Gori pošto je nedavno u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mathauzen.

- Žalosti nas što je Crna Gora našu otvorenu i prijateljsku ruku i sve što smo za njen evropski put činili prepoznala kao slabost, a ne kao kao kvalitet i snagu, dodala je savjetnica hrvatskog ministra spoljnih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Upitana kako ta rezolucija šteti Hrvatskoj, kad ta država nije naslednica NDH niti ima veze sa logorima smrti, Babić Galić je odgovorila da ona ne šteti Hrvatskoj, iako je to njena intencija.

- Ona šteti samo Crnoj Gori i njenim građanim, jer ih vraća i postaje teg koji im ne dopušta dalje. Vladajuća struktura stavila je crnogorskom narodu okove i zaključala ih u nekoj davnoj prošlosti s kojom oni nemaju nikakve veze. One veze koje se mogu iščitati vezane su uz neke druge interese i neke druge projekte i programe, ocijenila je ona.

Grlić Radman: Crna Gora pokazala dva lica, još raspravljamo o odgovoru na rezoluciju

Prema njenim riječima, nije prvi put da Crna Gora na svoju i štetu svojih građana podanički ostvaruje tuđe zamisli i projekte.

Ona je rekla da se rezolucijom želi „probuditi gnijev i mržnja naroda da bi se dodatno narušili hrvatsko-crnogorski odnosi, ili potpuno blokirala integracija Crne Gore u punopravno članstvu u EU“.

Takođe je dodala da je ona „samo nastavak ugradnje Crne Gore u ‘srpski svet‘“ ocijenivši da ta rezolucija izaziva zabrinutost i nespokoj hrvatske manjine u Crnoj Gori, ali i slobodoumnog crnogorskog naroda i svih poštenih građana te države.

Posebna savjetnica šefa diplomatije ponovila je da je donošenje rezolucije osveta Hrvatskoj i Njemačkoj koje su podstakle rezoluciju o Srebrenici, čemu se pridružila i Crna Gora