Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da nedavna dešavanja u parlamentu, počev od odlaganja, preko onemogućavanje održavanja premijerskog sata i odgađanje sjednica, do ograničavanja prava opoziciji da inicira kontrolna saslušanja, predstavljaju novu potvrdu neophodnosti usvajanja zakona o Skupštini.
- Potpuno je jasno da pojedinci ili grupe, bilo da dolaze iz Vlade ili parlamentarne većine, pokušavaju da, u ime sopstvenog političkog interesa, obesmisle ustavni balans između pojedinih grana vlasti, i da potkopavaju temeljne demokratske instrumente od kojih je kontrola rada Vlade jedna od najvažnijih, rekla je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, ti posljednji primjeri su samo dio nevjerovatnog dvadesetogodišnjeg niza u kojim politička većina razumije parlament kao "protočni bojler" ili prostor za pravljenje štimunga Vladi.
- Pa ne čudi što i ova vlast vješto izbjegava usvajanje ovog važnog zakona, dodala je Gvozdenović.
Zato je, kako je navela, od izuzetne važnosti da se, u transparentnom i inkluzivnom procesu, i uz otvoren i pošten politički dijalog kvalifikovane većine, konačno pripremi i izglasa zakon koji bi poziciju parlamenta i njegovo odnos sa drugim granama vlasti definisao na način kako to proklamuje Ustav.
- Bez ovog zakona, premijerski sat može da se odlaže kad god su na dnevnom redu neprijatna pitanja za vlast, a redovne sjednice i kontrolna saslušanja ne predstavljaju nikakvu posebnu obavezu za izvršnu vlast, rekla je Gvozdenović.
Bez tog zakona su, kako je navela, moguće i situacije da raspušteni parlament izglasava zakone, ili da predsjednik parlamenta odbija da sazove sjednicu.
- I druge pojave iz rubrike vjerovali ili ne, kojima smo svjedočili prethodnih godina, dodala je Gvozdenović.
Ona je kazala da su poslanici i poslanice vlasti zaboravili šta su građanima i građankama obećavali dok su bili opozicija.
- Zamaglilo im se zalaganje za uređivanje sistema, jačanje i razvoj demokratskih vrijednosti i mehanizama kojima se brani demokratija, bez obzira na to ko trenutno ima većinu, rekla je Gvozdenović.
Ona je rekla da vjeruje da su „u pobjedničkom zanosu nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), zaboravili da je IBAR samo početak i da izgradanja demokratskih institucija ne smije da stane, niti da čeka".
- Nekako im je promaklo da je Evropska komisija vrlo često opominjala i podsticala da Skupština efikasnije koristi mehanizme koji su joj na raspolaganju za kontrolu Vlade, kazala je Gvozdenović.
Ona je ocijenila da se, umjesto napretku, i u aktuelnom sazivu parlamenta, nažalost, svjedoči daljoj degradaciji pozicije i uloge najvažnije institucije u državi.
Gvozdenović je rekla da su od 11 inicijativa opozicije za održavanje kontrolnih saslušanja, samo dvije prihvaćene, a jedno saslušanje se već dva puta odlaže.
- Za odluku o dvije prihvaćene inicijative Skupštini je trebalo četiri mjeseca, dok su ostale odbijene preglasavanjem od većine ili se o njima nije ni raspravljalo, dodala je Gvozdenović.
Ona je podsjetila da je kabinet predsjednika Skupštine saopštio da njihov pravni tim priprema Nacrt zakona o Skupštini.
Gvozdenović je rekla da, osim te najave, do danas nijesu čuli nikakve detalje o radu na pripremi zakona.
To, kako je dodala, ukazuje na to da jedan od najvažnijih akata u zemlji priprema iza zatvorenih vrata.
- Imali smo priliku da čujemo da ni poslanici/e nijesu vidjeli ni slovo tog zakona, pa se postavlja pitanje da li predsjednik Skupštine govori istinu ili imamo jednostrani akt koji se priprema bez učešća poslanika, kazala je Gvozdenović.
Zato, kako je navela, pozivaju Skupštinu da u hitnom roku osnuje radnu grupu za pripremu zakona o Skupštini, koja će funkcionisati na principima transparentnost i inkluzivnosti.
- Koja će dati značajan prostor poslanicima opozicije i civilnom društvu i koja će konačno imati političke hrabrosti i volje na napravi tu značajnu promjenu i ispuni obećanja data građanima i građankama, dodala je Gvozdenović.
