U Crnoj Gori potrebno je pokrenuti inkluzivan dijalog o kreiranju politike državljanstva koja omogućava ostvarivanje svih prava građana, ali ujedno vodi računa o državnim interesima, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

To je deseta od 35 preporuka koju je CDT pripremio za predstojeću izbornu reformu.

Iz CDT-a su kazali da je politika državljanstva osjetljivo pitanje koje, pored ostalih, značajno utiče i na pitanje biračkog spiska, jer biračko pravo imaju državljani Crne Gore koji ispunjavaju druge dodatne uslove.

“Zato je potrebno pokrenuti inkluzivan dijalog o kreiranju politike državljanstva koja omogućava ostvarivanje svih prava građana, ali ujedno vodi računa o državnim interesima”, rekli su iz CDT-a.

Iz te nevladine organizacije su kazali da je politika državljanstva koja je vođena dugo godina bila dobro zamišljena.

“Međutim, potrebno je preispitati da li su svi efekti te politike bili jednaki prema svima, da li je bilo ko u postupku njenog vođenja bio diskriminisan i da li je postojalo bilo kakvih negativnih pojava”, naveli su iz CDT-a.

Kako su kazali, ukoliko je tih pojava bilo, one se moraju ispraviti, a ne koristiti kao izgovor za promjenu strukture državljana koja dugoročno može biti instrument za uticaj na buduće izborne procese od država iz okruženja.

Iz CDT-a su naglasili da aktivnosti na liberalizaciji politike državljanstva za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića predstavljaju loš primjer i način bavljenja tim ozbiljnim državnim pitanjem.

“Mora se uspostaviti sistem kontrole državljanstava na način da se zakonski dodatno precizira njena procedura s naglaskom na mogućnost oduzimanja crnogorskog državljanstva onda kad se nedvosmisleno utvrdi da su građani bez zakonskog osnova stekli državljanstva stranih država, naročito onih u okruženju”, dodaje se u saopštenju.