Crna Gora je jedina država koja u prošloj godini nije iskoristila veću podršku Evropske unije (EU) politici proširenja i, umjesto da napreduje, nazadovala u evropskim integracijama, rekla je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Bajramspahić je, u podkastu agencije MINA, kazala da su prošle godine sve države regiona, osim Crne Gore i Srbije, postigle napredak i uspjehe jer su koristile talas veće podrške cijele EU za politiku proširenja zbog agresije Rusije na Ukrajinu.

“Imajući u vidu sve probleme sa kojima se Srbija suočavala, i to da nije uvela sankcije, njihov položaj je takođe više nego očekivano dobar. Jedina zemlja koja nije iskoristila tu priliku i koja, umjesto da napreduje je uspjela da nazaduje, je Crna Gora”, ocijenila je Bajramspahić.

Ona je rekla da bi Crna Gora, ako se vrati obavezama i evropskoj agendi, mogla napraviti neke korake u kratkom periodu, ali bi morala da pokaže daleko veću ozbiljnost, odgovornost i marljiviji rad na tim pitanjima.

Prema njenim riječima, ukoliko bi narednih šest mjeseci bile izabrane preostale sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac, Sudski savjet, i ukoliko bi se radilo na nekoliko drugih privremenih mjerila, Crna Gora bi se mogla nadati izvještaju o ispunjenosti privremenih mjerila i polako se približavati trenutku kada će dobiti završna.

“Ali mnogo je tih “Ako” i postoji puno razloga da se stvari neće odvijati tako optimistično. Tokom 2022. smo imali Vladu koja je bila mnogo više fokusirana na Otvoreni Balkan nego na EU. Ako se nastavi sa takvim pristupom, teško da će se ispunjavati ovi zadaci, jer je za njihovo ispunjavanje potreban veći društveni konsenzus”, rekla je Bajramspahić.

Ona je kazala da Crnoj Gori trebaju političke elite koje znaju da treba raditi na pitanjima gdje se može postići jedinstvo, a privremeno staviti ad akta /ad acta/ ona pitanja oko kojih je nemoguć dogovor, naročito identitetska pitanja.

Komentarišući upozorenje ministarke vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon da bi EU, početkom naredne godine, mogla razmatrati zaustavljanje pregovora sa Crnom Gorom, ako država ne uspostavi funkcionalne institucije, Bajramspahić je rekla da se za deset godina pregovora apsolutno nije čula tako eksplicitna poruka.

To je, prema njenim riječima, pokazatelj i vrhunac jednog veoma lošeg stanja koje traje već duže vrijeme, a reakcija ukupne javnosti nakon te izjave bila je krajnje nezadovoljavajuća.

“Reakcija je bila izuzetno mlaka, time se bave pojedini opozicioni političari koji na žalost nemaju kredibiliteta da utiču na ukupno društvo”, rekla je Bajramspahić.

Ona je kazala da je bilo nephodno da se cijelo društvo angažuje i odgovori na tako zabrinjavajuću ocjenu.

Kako je saopštila, građani više ne razlikuju stvarne opasnosti od fiktivnih i, možda zbog neprestanog manipulisanja, nijesu svjesni kojiko je situacija ozbiljna i koliko je ta prijetnja stvarna.

“Na žalost, Vlada se tokom posljednje dvije i po godine uporno opirala zahtjevima EU, ignorisala standarde i donosila odluke koje su protivne evropskim vrijednostima”, rekla je Bajramspahić.

Ona je navela da je komentar Fajon da EU neće sarađivati sa vladom formiranom na spornom zakonu, bio potpuno očekivan.

“Ne možete usvajati neustavne zakone i očekivati da ih neko poštuje i da vas poštuje zbog toga. Ali oni (vladajuća većina) su uspjeli da usvoje neustavan zakon i da sada tvrde da je problem u drugom što neće to da prihvati”, rekla je Bajramspahić.

Ona je navela se uporno prave izuzeci tamo gdje im mjesta nema i traže izgovore za neprihvatljiva ponašanja, zbog čega Crna Gora postaje nekredibilan partner.

Kako je saopštila, ubrzo nakon formiranja manjinske vlade, pokazalo se da evropske integracije nijesu prioritet.

“Ona je na svakom koraku kršila svoje obaveze i nije pokazala posvećenost pregovaračkom procesu i uporno je birala ona pitanja koja duboko dijele društvo i izazivaju nezadovoljstvo kod dijela građana”, ocijenila je Bajramspahić.

Kako je saopštila, činjenica je da su problemi naslijeđeni, kompleksni i da je aktuelna vlada imala malo vremena.

“Ali očekivali smo da znaju koji su problemi društva, kako treba da se riješe i da pravilno uspostave trasu ka rješavanju tih problema. Čini se da su jedino razumjeli da je sve što je radila Demokratska partija socijalista (DPS) bilo korisno za tu partiju i da oni treba da nastave tako da rade”, kazala je Bajramspahić.

Ona je navela da je, umjesto “malih ad hok akcija koje skupljaju lajkove na Fejsbuku”, trebalo osmisliti temeljnije javne politike, kvalitetnije tretirati uzroke i posljedice i administraciju usmjeriti u pravom smjeru.

Kako je rekla, gotovo svakodnevno se pokazivalo koliko političke aktere ne interesuju obaveze iz EU agende.

“U Skupštini su mahom skoro sve zakonodavne intervencije bile kršenje standarda, donošene su bez javnih rasprava, bez konsultacija sa EU i gotovo po pravilu kršeći ono što je prethodnih godina unapređivano, i to vrlo mukotrpno jer naravno ni DPS nije bio oduševljen da sužava svoj prostor za diskreciono odlučivanje”, smatra Bajramspahić.

Ona je kazala da se mišljenja i formalni uslovi koje je DPS teško prihvatao, ili ih je makar na papiru prihvatao, vraćaju unazad. “Mislim da ćemo morati da se godinama vraćamo na prethodno stanje”, rekla je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, postaje vrlo neizvjesvno kako će se sitaucija razvijati jer se pokazalo da je društvo nedovoljno jako da vrši pritisak na vlast da se drži evropske agende.

“A dani koji dolaze će da nam pokažu da li je Evropska unija dovoljno jaka u vršenju pritisaka na vlast”, kazala je Bajramspahić.

Ona, kako je rekla, želi da vjeruje da će u januaru doći do deblokade Ustavnog suda.

“Ukoliko se ne izaberu sudije Ustavnog suda, očigledno je da će formalno ili neformalno pregovori biti suspendovani. Mislim da će onda vladauća većina nastaviti da izmišlja kreativna rješenja i načine da radi u sopstvenu korist i da će sistem nastaviti da se urušava”, kazala je Bajramspahić.

Ona je kazala da su parlamentarni izbori jedino rješenje za aktuelnu situaciju, a ne primjena neustavnog Zakona o predsjedniku.

Kako je saopštila, evropska zajednica, što joj nije svojstveno, eksplicitno se izrazila o tome da neustavno uspostavljena vlada ne može imati legitimitet.

“Krajnje je vrijeme da se vladajuća većina zapita kako je sebe dovela do ove pozicije i šta je sve radila da kod međunarodne zajednice stekne takvu sliku. Guranje pod tepih ovih pitanja neće pomoći ni njima ni ovom društvu”, poručila je Bajramspahić.