Crna Gora je ušla u crvenu zonu da ispuni rokove i završna mjerila za Poglavlje 27, na koje se obavezala prilikom otvaranja pregovora sa Evropskom komisijom (EK) o tom poglavlju, smatra direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica, Ivana Vojinović.

EK je nedavno predstavila Izvještaj o napretku Crne Gore za ovu godinu, a u dijelu koji se odnosi na Poglavlje 27 navodi se, između ostalog, da treba intenzivirati rad na ispunjavanju završnih mjerila u tom poglavlju, posebno u sektorima voda, zaštite prirode i klimatskih promjena.

Vojinović, koja je cijelu deceniju bila na čelu Radne grupe za Poglavlje 27, smatra da su ocjene u ovogodišnjem Izvještaju EK očekivane.

„Nažalost, ocjene su očekivane, jer se ni prethodna, a ni aktuelna Vlada nijesu ozbiljno bavile ovim poglavljem“, kazala je Vojinović agenciji MINA.

Kako je navela, umjesto da se nauči lekcija iz prošlogodišnjeg Izvještaja, u kojem je Poglavlje 27 bilo najlošije ocijenjeno u odnosu na ranije godine, i da se ozbiljno posveti ispunjavanju smjernica i preporuka EK, Crna Gora već drugu godinu zaredom bilježi stagnaciju.

To je, smatra Vojinović, jedan sada već zabrinjavajući trend, ukoliko Crna Gora i dalje ima aspiraciju da postane prva naredna članica Evropske unije (EU).

Ona je kazala da joj je, kao nekome ko je punih deset godina bio zadužen za vođenje poglavlja 27, izuzetno žao što se tretman tog poglavlja od nadležnih promijenio u negativnom smislu.

„Umjesto da se nakon otvaranja poglavlja krajem 2018. godine nastavi sa sve pozitivnijim ocjenama i saradnjom sa EK, kao što je to bio slučaj 2019. i 2020. godine, bojim se da smo izgubili dobru komunikaciju i povjerenje kolega iz Brisela, koje je duži niz godina građeno“, navela je Vojinović.

Ona je, govoreći na osnovu ličnog iskustva, kazala da nije nimalo lako i jednostavno steći povjerenje EK, jer ono zahtijeva blagovremeno i kvalitetno ispunjavanje obaveza, stalnu komunikaciju i otvoren odnos u rješavanju problema kojih Crna Gora ima puno u toj oblasti.

Prema riječima Vojinović, za to je potreban predan i marljiv rad, a u jednom momentu je Crna Gora sve to uspjela, što je rezultiralo dobijanjem zelenog svjetla od tadašnjih 28 zemalja članica EU da se poglavlje 27 otvori za pregovore.

„Sve u svemu, iako sam obrazložila zašto je ovakva ocjena u ovogodišnjem Izvještaju očekivana za mene, da ste me prije tri godine pitali kako će izgledati ocjena Crne Gore za Poglavlje 27 za 2022. godinu, stagnaciju pune dvije godine nikako ne bih mogla da predvidim“, kazala je Vojinović.

Na pitanje da li se, na osnovu iznijetih ocjena u Izvještaju, može konstatovati da je evidentan zastoj u pregovorima kada je ovo poglavlje u pitanju, ona je odgovorila potvrdno.

„U godini kada je po dinamici realizacije aktivnosti iz Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila i Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27, Crna Gora trebalo da uđe u napredniju fazu, mi nemamo operativnu Radnu grupu za ovo poglavlje, a EK upozorava i na urgentnost imenovanja šefa Radne grupe", precizirala je Vojinović.

Kako je kazala, to se ne dešava prvi put u posljednje dvije godine, budući da je ovo mjesto i u vrijeme prethodne Vlade bilo upražnjeno mjesecima.

„Kada nemate operativnu Radnu grupu za ovo poglavlje, a posebno šefa, nemate institucionalnu koordinaciju na ispunjavanju obaveza iz evropske agende između državnih i lokalnih organa, niti uključivanje civilnog društva u pregovarački proces“, pojasnila je Vojinović.

Prema njenim riječima, time izostaje i ključni kanal komunikacije sa nadležnim tijelima EK.

„Čime kao država zauzimate ignorantski stav i stvara se utisak da je Briselu više nego Podgorici stalo da se ispune mjerila u poglavlju 27“, dodala je Vojinović.

Ona je podsjetila da je u prethodnoj vladi održana samo jedna, i to konstitutivna sjednica Radne grupe, a u tekućoj „tehničkoj“ Vladi takođe samo jedna, na početku mandata.

„Voljela bih da griješim, ali bojim se da Vlada ne razumije logiku završnih mjerila u ovoj oblasti. To što ste donijeli Plan mjera za smanjenje emisija zagađujućih materija ili Planove upravljanja Dunavskim i Jadranskim slivom, samo je jedan manji korak u ispunjavanju završnih mjerila“, kazala je Vojinović.

Kako je navela, kada se od nadležnih čuje da je zadatak završen donošenjem dokumenata, onda se vidi da Podgorica zapravo ne razumije šta Brisel traži i kakve promjene u standardima životne sredine želi da se dese u Crnoj Gori.

Vojinović je naglasila da EK želi da vidi spremnost Crne Gore da efektivno implementira propise i dokumenta, a ne samo da ih piše.

To podsjećanje je, kako je kazala, napisano u Pregovaračkoj poziciji i na više mjesta ponovljeno u Izvještaju za 2022. godinu, tako da je na nadležnim organima na svim nivoima da ulože značajne napore kako bi implemenitrali zakonodavstvo.

Ona je ocijenila da je dosta vremena izgubljeno, navodeći da je u međuvremenu u regionu došlo do pomaka u toj oblasti, time što je Srbija otvorila klaster u kojem se nalazi poglavlje 27 i pokrenula ambiciozne inicijative vezano za zelenu agendu.

„Sjeverna Makedonija takođe pokreće projekte usmjerene ka EU, što znači da naša država može da izgubi momentum koji je dugo vremena držala kao regionalni lider generalno u integracijama, a i u ovom poglavlju“, upozorila je Vojinović.

Ona smatra da su i aktuelna i prethodna vlada mogle i morale da urade više na ispunjavanju mjerila iz Poglavlja 27.

Kako je navela, više od dvije godine nijedan zakon iz oblasti životne sredine nije donijet, niti je predložen Vladi ili usvojen u Skupštini.

To je, smatra Vojinović, svojevrstan presedan u zakonodavnoj aktivnosti u periodu kada je Evropski parlament donio mnoštvo novih propisa, a EK savremene strategije koje su proistekle iz Evropskog zelenog sporazuma.

„I to navodi EK na više mjesta u Izvještaju, i suptilnim rečnikom opominje Crnu Goru da ima ograničen stepen usklađenosti praktično u svim oblastima, a posebno u oblasti otpada, voda, industrijskog zagađenja, zaštite prirode“, dodala je Vojinović.

Ona je kazala da na današnji dan, Crna Gora nema ključne strategije, i to u oblasti biodiverziteta, vazduha, dezertifikacije.

„A kad nemate strategiju, nemate viziju niti dugoročni plan djelovanja“, istakla je Vojinović.

Kako je navela, problemi sa otpadom se u kontinuitetu ponavljaju, a izuzev završetka izgradnje reciklažnih dvorišta u Plavu i Petnjici i Studije za Bijelo Polje, što su aktivnosti koje su započete prije više od dvije godine, u toj oblasti nije urađeno ništa.

„Vlada četvrtu godinu zaredom ne usvaja novi Zakon o upravljanju otpadom, niti ga predstavlja zainteresovanoj i stručnoj javnosti na uvid. U ovom momentu, mi kao građani Crne Gore ne znamo šta su državni službenici napisali u tom predlogu zakona koji direktno utiče na naše zdravlje“, kazala je Vojinović.

Prema njenim riječima, pune dvije godine ne postoji Državni plan upravljanja otpadom, što znači da se otpadom u Crnoj Gori u određenom smislu stihijski upravlja.

„EK nam ponovo ukazuje da nemamo uspostavljen sistem odvajanja otpada i reciklaže, da se ne rješava pitanje privremenih odlagališta koje treba zatvoriti i sanirati, niti imamo viziju u strateškom planiranju i investicijama“, navela je Vojinović.

Ona je kazala da su na teritoriji Crne Gore od 13.812 kilometara kvadratnih, zvanično popisana čak 334 neuređena odlagališta otpada, od čega se mnoga nalaze pored puteva i na obalama rijeka.

Trenutno se, dodala je Vojinović, oko 49 odsto otpada odlaže na sanitarnim deponijama u Podgorici i Baru, dok se gotovo 20 odsto nalazi na privremenim deponijama na sjeveru države.

Ona je kazala da ukupna količina komunalnog otpada pripremljenog za ponovnu upotrebu ili reciklažu iznosi oko 11 odsto od ukupne količine sakupljenog, što je daleko od cilja od 50 odsto koji Crna Gora najkasnije do 2030. godine mora da ispuni.

„I ove podatke treba uzeti sa rezervom, jer se u dvije najveće crnogorske opštine nakon Podgorice, u Nikšiću i Bijelom Polju, ne vrši mjerenje otpada, već se radi procjena količina“, istakla je Vojinović.

Ona smatra da mnogo veći fokus mora biti na sjever Crne Gore, u kojem dominiraju privremena odlagališta čvrstog komunalnog i građevinskog otpada, i da se mora dati podrška projektu izgradnje regionalnog centara za upravljanje otpadom u Bijelom Polju.

„Ono što bih željela da pohvalim jeste odluka Vlade sa posljednje sjednice da opredijeli 400 hiljada EUR za sanaciju deponije Mislov do u Nikšiću, koja je crna ekološka tačka ne samo ovog grada, već i čitave Crne Gore“, kazala je Vojinović.

Ona je dodala da, vezano za zaštitu prirode, treba pozdraviti nastavak istraživanja u sklopu uspostavljanja Natura 2000 mreže.

Zastoj, kako je navela, postoji u dijelu očuvanja biodiverziteta Ulcinjske solane, zbog kojeg je taj lokalitet proglašen zaštićenim područjem na nacionalnom i međunarodnom nivou.

„Jer su izostali instrastrukturni radovi na sanaciji nasipa, bentova i pumpi, pa je i dalje prisutan rizik gubitka biodiverziteta ovog prostora i opstanka ptičje populacije koja migrira, stanuje i gnijezdi na Solani“, pojasnila je Vojinović.

Ona je podsjetila da Opština Ulcinj nije donijela Plan upravljanja prostorom Solane, pa, kako je navela, stvarno upravljanje nije ni započeto.

„Negativno je to što Crna Gora ne ispunjava preporuke Bernske konvencije iz 2018. vezano za projekat Porto Skadar Lake. Tri morska zaštićena područja moraju što prije da dobiju suštinske upravljače, jer su proglašena prije više od godinu dana“, dodala je Vojinović.

Kako je navela, i u odnosu na klimatske promjene, konstatuje se da Crnu Goru čeka još puno obaveza, i da se što prije mora izraditi Nacionalni energetski i klimatski plan u skladu sa nultim ciljem EU do 2050. godine i Zelenom agendom za zapadni Balkan

„Sadržina ovog dokumenta je važna, jer će opredijeliti pravac dekarbonizacije i energetske tranzicije naše ekonomije“, pojasnila je Vojinović.

Na pitanje kada bi, iimajući u vidu dinamiku ispunjavanja mjerila, Crna Gora mogla zatvoriti poglavlje 27, ona je kazala da se ušlo u „crvenu zonu“.

„Ušli smo u crvenu zonu da ispunimo rokove i završna mjerila, na koje se Crna Gora obavezala u Pregovaračkoj poziciji na osnovu koje je sa EK otvorila pregovore u ovom Poglavlju“, upozorila je Vojinović.

Ona je podsjetila da se Crna Gora obavezala da će do 2027. godine sprovesti sve aktivnosti kako bi kvalitet vazduha bio u skladu sa graničnim vrijednostima emisija EU.

„A to podrazumijeva, pored rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja i toplifikaciju ovog grada, adekvatna rješenja i u Bijelom Polju, Podgorici i Nikšiću, modernizaciju voznog parka, zamjenu čvrstih energenata održivijim alternativama i slično“, precizirala je Vojinović.

Kako je navela, u oblasti otpada Crna Gora je obavezna da do 2030, odnosno 2033. godine ima izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu, uspostavljen sistem odvojenog sakupljanja otpada makar za stako, plastiku, metal i papir, ispunjene stope reciklaže, sanirana privremena odlagališta otpada.

Vojinović je podsjetila da najkasnije do 2035. godine mora biti izgrađena kanalizaciona infrastruktura, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, zaštićena vodoizvorišta i slično.

„Drugim riječima, sve površinske i podzemne vode moraće do tada da imaju takozvani dobar status“, dodala je ona.

To je, kako je navela, teško postići sa ovakvim stepenom zagadjenja Ćehotine, Lima, Zete, Morače i ostalih vodotokova, ukoliko ne dođe do implementacije zakonodavstva na koju EK uporno poziva.

„Mi u ovom momentu ne znamo ni koliko će nas koštati implementacija ovog zakonodavstva. Cifra od oko 1.4 milijarde iz 2015. godine je stari podatak“, kazala je Vojinović.

Ona je podsjetila da je resorno ministarstvo prošle godine izaslo sa proračunom samo do 2025. godine, što je, kako je navela, kratkovid pristup.

„Jer ozbiljna računica mora da obuhvati rok do kojeg smo procijenili ispunjavanje najtežih djelova pravne tekovine, i formalno to i zatražili od EK, a to je 2035. godina. Ovaj rok od svega tri godine daje izuzetno malo osnova za strateško planiranje u ovom poglavlju, a na kojem EK ne samo da insistira, nego ga i formalno zahtijeva od država kandidata“, navela je Vojinović.

Upitana da prokomentariše to što se, nakon predstavljanja Izvještaja, niko od zvaničnika i predstavnika institucija koje se bave životnom sredinom nije oglasio, niti je komentarisala ocjene koje se odnose na poglavlje 27, Vojinović je kazala da je radna obaveza nadležnih institucija da informišu javnost šta EK kaže i gdje vidi probleme.

Kako je navela, to je posebno važno u poglavlju 27, jer direktive koje se tiču informisanja i učešća javnosti u donošenju odluka u oblasti životne sredine i koje su dio pravnog sistema Crne Gore, definišu obavezu države da javnost informiše i uključi u proces donošenja odluka.

„To što se niko od nadležnih institucija nije obratio javnosti, zasigurno jeste pokazatelj da oblast zelene agende i talas reformi koje ona treba da unese u naše društvo, nije u fokusu Vlade“, kazala je Vojinović.

To će, smatra ona, dugoročno ugroziiti kvalitet života građana.

„I posebno konkurentnost crnogorskih kompanija koje, ako ne budu ekološki odgovorne, biće i ekonomski nepoželjne na zajedničkom EU tržištu. Plašim se da se o toj dimenziji nedovoljno razmišlja“, dodala je Vojinović.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.