Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da u tekstu Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), pri sadašnjem stanju, nije dovoljno zaštićen interes Crne Gore.

-Ukoliko se potpiše ugovor, kazao je da će DPS ići na procesuiranje inicijative da se izglasa nepovjerenje vladi, ali ne i da se podnese inicijativa za skraćenje mandata parlamentu, najavio predsjednik u intervjuu televiziji N1.

Ako bude usvojen Temeljni ugovor kakav je sada, kaže on, Demokratska partija socijalsta na čijem je čelu u tom slučaju nema manevarskog prostora već će ići sa inicijativom ka Skupštini za izglasavanje nepovjerenja Vladi.

“Nećemo izglasavati nepovjerenje parlamentu jer tada ne bi mogli da donosimo odluke na evropskom putu. Parlament bi nastavio da funkcioniše sve do izbora” tvrdi on.

Naveo da je siguran da ovo nije najbitnije političko pitanje u Crnoj Gori, ali da ga je društvo i medijsko spinovanje učinilo takvim.

Preambulu ugovora smatra problematičnom jer predstavlja “krivotvorenje istorije Crne Gore”.

Đukanović je kazao da mu nije senzacionalno iznenađenje to što je premijer Dritan Abazović najavio potpisivanja ugovora sa SPC početkom avgusta.

“On se opredijelio da ne prihvati sugestije da obavi inkluzivniji proces konsultacija prije nego Vlada donese odluku o ugovoru. Tačno je, naknadno je prihvatio da se ne potpiše ugovor dok se konsultacije ne obave”, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, sve što je urađeno potom bilo je trapavo, i nije došlo do formiranje ekspertskog tima.

“Suštinski on je odluku donio na sjednici Vlade i očekivalo se da će se odlučiti i na potpisivanje ugovora sa SPC”, rekao je Đukanović.

Komentarišući prethodno usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Đukanović je rekao da je sadržaj ugovora bio dobar, ali da ga ne bi ponovio u tom vremenu.

“Ali ga sigurno ne bih mijenjao zbog pobjede na izborima. Bila je greška u načinu komunikacije zakona sa javnošću i vremenu komunikacije”, rekao je Đukanović.

Kazao je da parlament treba relaksirati, obzirom na važne zadatke na evropskom putu. Kako je rekao, nevezano od statusa aktuelne vlade, nastaviće da tragaju za konsenzusom o pitanjima koja se tiču reforme i deblokade pravosuđa.

Odgovarajući na pitanje da li žali što je još u političkom životu, Đukanović je odgovorio potvrdno.

“Mislim da svako razuman žali jer svako razuman ima potrebu da tokom svog radnog vijeka radi makar dva različita posla”, odgovorio je Đukanović.

Istakao je, međutim, da to nije najava njegovog odlaska iz politike.

“Ne najavljujem vam danas ništa. Uvijek mogao da donesem odluku da napustim politiku, ali to nisu jednostavne odluke. Ako provedete cijeli svoj vijek u politici i ako iza sebe nešto ostavljate, a nije baš malo, mi smo ovdje obnovili državu, sačuvali mir, unaprijedili međuetničke odnose i ušli u NATO", rekao je crnogorski predsjednik.

Naglasio je da još nije odlučio hoće li se kandidovati na predsjedničkim izborima.

Na pitanje da li su neke njegove izjave pritisak na pravosuđe, Đukanović je rekao da je bio svjestan da otvara temu za koju veći dio javnosti neće imati razumijevanje.

“Ne, nije riječ o tome i tokom vršenja državnih poslova sam se držao po strani da ne kažem nešto što može biti pritisak na pravosuđe”, kazao je on.

Đukanović je rekao da treba procijeniti da li je potrebno određivati pritvor, da li je potrebno praviti spektakularna hapšenja i stavljati lisice rektoru jednog univerziteta.

“Ovdje se senzacionalnim hapšenjem brukaju ljudi”, rekao je Đukanović, dodajući da svi koji su kršili zakon moraju da odgovaraju.

On je rekao da je Abazoviću više puta rekao da je njegova Vlada hapšenja poistovijetila sa dostignućima vrijednim evropskih priznanja.

“Ja ne vjerujem da Evropska unija vidi samo hapšenja. Ja sam taj koji sebi daje za pravo da iz ove pozicije kaže da ne može dalje trajati praksa da je potrebno određivati pritvor za ugledne ljude. Da li je potrebno praviti spektakularna hapšenja, da li je potrebno rektora Univerziteta sa lisicama sprovoditi u istražni zatvor, ili se to može uraditi civilizovanije? Međutim, mislim da nikome titula ne garantuje da ne može da prekrši zakon. Svakome ko je to uradio treba da bude na optuženičkoj klupi i da odgovara“, istakao je Đukanović.

Međutim, po njegovom mišljenju, u Crnoj Gori se senzacionalnim hapšenjima brukaju ljudi i dodaje da se na taj način ugledni građani zadržavaju u pritvoru po nekoliko mjeseci, pa i godina. Predsednik Crne Gore navodi da su se slične stvari događale i u prošlosti, ali su pojedini građani zbog toga naplatili milionske iznose od države, dok su tužioci i dalje na funkcijama.

Povodom svog poslovanja, rekao je da je imao firme u Crnoj Gori, i da su one, uvek kada se aktivno bavio politikom, imale prenos ovlašćenja na neko drugo lice.

"Kada sam poslednji put izabran na dužnost predsjednika Crne Gore i kada sam shvatio da će biti prekasno da se bavim biznisom, nakon kraja ovog mandata, onda sam finalno ovlašćenja preneo svom sinu, koji i danas održava tu firmu“, napomenuo je on.

Komentarišući slučaj Pandora papiri, Đukanović je rekao da je njegov sin dao sve informacije u tužilaštvu i da je u toku međunarodna pravna komunikacija, odnosno tumačenje tih izjava.

“Sadržina tih iskaza je da te firme ne samo da nijesu radile, već nijesu imale otvorene ni bankarske račune”, rekao je Đukanović.

On je kazao da je imao firme formirane u Crnoj Gori koje su imale prenos ovlašćenja na drugo lice.

“To sam finalno prenio kao poklon svom sinu”, naveo je Đukanović, prenosi Pobjeda.

Đukanović je rekao i da je najmanje 30 godina jedan od važnijih političkih aktera u Crnoj Gori.

“Imam dosta kritičan odnos prema takvoj praksi. Tri puta sam donosio odluku da napustim politiku, ali je sticaj okolnosti donio potrebu da se vratim u politički život”, rekao je Đukanović.

Đukanović je rekao da državna politika Srbije mora da prihvati da je Crna Gora nezavisna država koja ima pravo na izbor svog puta.

„Da prestane sa ocjenama, koje ste kao i ja puno puta pročitali, od predsjednika (Aleksandra) Vučića kao ključna zamjerka njegovom prethodniku Borisu Tadiću - da je pustio Crnu Goru da ode”, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crnu Goru nije niko puštao.

“Crna Gora je hiljadugodišnja država koja je svojom voljom ušla u drugu Jugoslaviju, bila njen dio sve do devedesetih, ostala dio Savezne Republike Jugoslavije poslije raspada SFRJ, koja je u datom trenutku odlučila da obnovi svoju nezavisnost i to je stvar naše volje“, kazao je Đukanović.