Dokument je danas objavljen na sajtu Skupštine.

Predlogom za skraćenje mandata Skupštini, koji je juče dostavio, predsjednik traži vanrednu sjednicu parlamenta 30. septembra, kao što je bio slučaj i sa prethodnim predlogom.

U obrazloženju, Đukanović je naveo da nakon obavljenih konsultacija o mandataru za sastav vlade nije "stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu".

- Predlog da se mandat za sastav Vlade povjeri Miodragu Lekiću koji mi je u ime partija koje su osvojile većinu mandata na izborima 2020. godine uputio Andrija Mandić nijesam mogao da prihvatim jer smatram da se za to nijesu stekli svi neophodni usiovi. Javnost je od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog predloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku i da potpise podrške nisu dali URA, SNP i CIVIS. Podsjećam da su prilikom određivanja mandatara za sastav 42. Vlade (Zdravko Krivokapić) predstavnici tri pobjedničke koalicije ("Za buducnost Crne Gore", "Mir je naša nacija" i "Crno na bijelo") učestvovali u konsultativnom procesu i priložli potpise podrške većine od 41 poslanika. Takođe prilikom određivanja mandatara za sastav 43. Vlade (Dritan Abazović) politički lideri vecine od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama kod Predsjednika države i nedvosmisleno najavili podršku izboru Vlade, što je do u nijansu potvrđeno na sjednici Parlamenta. Jedino ovog puta lideri koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije. Nijesu predložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije- naveo je Đukanović.

Podsjećamo, predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović vratila je juče crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću zahtjev da se održi vanredna sjednica parlamenta, na kojoj je trebalo da se raspravlja o skraćenju mandata Skupštini.

Razlog tome je što zahtjev nije bio pravno uredan.

U obrazloženju se navodi kako je napravljena proceduralna greška, jer Predsjednik Crne Gore nije dostavio Prijedlog odluke o kojoj bi trebalo da se glasa.