Predsjednik Crne Gore Mila Đukanovića govorio je na "Poslovnim razgovorima Crna Gora-San Marino“ koji se organizovao u saradnji sa Privrednom komorom i nadležnim ministarstvima.
Izlaganje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na "Poslovnim razgovorima Crna Gora-San Marino“ koji se organizovao u saradnji sa Privrednom komorom i nadležnim ministarstvima:
"U martu ove godine navršila se decenija i po od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Republike San Marino. Prijateljstvo i saradnja među zemljama i narodima nikada nije nastajalo samo po sebi, niti je bilo rezultat jednostranih inicijativa. Ono se uvijek temeljilo na preduzimljivosti vrijednih i odgovornih pojedinaca da se u svim trenucima, ma koliko bili bremeniti teškoćama, posvete razumijevanju razlika, identifikaciji šansi i pronalaženju puteva koji otvaraju bolju perspektivu buduće saradnje. Zato mi, dame i gospodo, dopustite da još jednom iskažem tople riječi dobrodošlice kapetanima regentima Republike San Marino, gospodinu Mini i gospodinu Rondeliju i zahvalim na njihovom doprinosu jačanju iskrenog prijateljstva i medjudržavnih odnosa između dvije zemlje.
Teško možemo razumjeti bilo kakvu perspektivu, ekonomsku ili političku, bez razumijevanja prošlosti i sadašnjosti. U njihovim korijenima nalazi se sjeme budućnosti. Zato želim da učinim veoma kratak osvrt na našu ponosnu istoriju.
Crna Gora i San Marino su tokom svog dugog trajanja, iskazujući umijeće u suočavanju sa različitim izazovima, uspijevale da sačuvaju suverenitet i kulturno istorijsku posebnost. Obje zemlje su ostale otvorene, i bile odlučne i uspješne u odbrani svojih, često ugroženih najvećih vrijednosti. Tokom vjekova postojanja, iz naših zemalja se odlazilo, ali u njih se i dolazilo. Upravo su otvorenost, duga i bogata istorija, kulturno nasljeđe i prirodni ambijent, uticali na jačanje turizma kao privredne grane koja u stvaranju vrijednosti u Crnoj Gori i San Marinu zauzima značajno mjesto. Danas, preko 2 miliona turista godišnje posjećuju svaku od naših država. Potpisivanjem Sporazuma o saradnji u oblasti turizma stvorili smo kvalitetnu osnovu za dalje unapređenje naših odnosa u ovoj, za nas, strateškoj privrednoj grani.
Naša upućenost na međudržavnu saradnju potvrđuje se i na planu evropskih integracija. Rekao bih da se Crna Gora i San Marino nalaze u veoma važnim fazama procesa harmonizacije sa evropskim sistemom vrijednosti i uključivanja u jedinstveno evropsko tržište. U novembru 2018. godine nastavljeni su pregovori San Marina o perspektivi potpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom, dok Crna Gora nastoji da intenzivira proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja i ostvari punopravno članstvo u Uniji.
Kriza u Ukrajini dodatno je ukazala na značaj ostvarivanja vizije ujedinjene Evrope. Naše dvije zemlje pridružile su se vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU u primjeni sankcija Ruskoj Federaciji zbog agresije na nezavisnu i suverenu evropsku državu i grubog kršenja međunarodnog prava. Vjerujemo u pravo svih država da slobodno i samostalno biraju svoj put u budućnost. Nažalost, sve je jasnije da su mete agresije, pored Ukrajine i evropski sistem vrijednosti, jedinstvo i bezbjednost našeg kontinenta. Zato neupitna i dogledna evropska i evroatlanska perspektiva za sve zemlje koje žele da postanu članice Evropske unije, zasnovana na zaslugama i postugnitim rezultatima, predstavlja jedini garant dugoročne stabilnosti i konkurentnosti Evrope u budućem geopolitičkom poretku.
Pred nama su brojne nove mogućnosti. Ako ih znalački iskoristimo unaprijedićemo našu saradnju i doprinijeti kvalitetu života naših građana. Predlažem da, kao prvi korak, već danas podstaknemo privredne komore dvije zemlje da definišu akcioni plan kojim bi stimulisale saradnju privrednika i preduzetnika. Da ih inspirišem i ovom opaskom: teže je bilo San Marinu da razvije proizvodnju i prodaju poštanskih markica po kojem osnovu danas prihoduje 10% bruto domaćeg proizvoda, nego da mi zajedno, na temelju već dostignutog razvoja i neupitne političke volje, otvorimo vrata obimnijoj ekonomskoj saradnji.
Tržišna ekonomija, zaštita imovine i vladavina prava utkani su u naše zakone i ulivaju povjerenje investitorima. Zato bi bilo neophodno dovršiti proces usaglašavanja Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i Sporazuma o zaštiti i promociji investicija između naših dviju država.
Vjerujem da saradnja može biti obostrano korisna ne samo kroz jasne i vidljive ekonomske pokazatelje, već i kroz manje vidljivo, kao što su: promjena načina razmišljanja, drugačija ekonomska paradigma i priprema za buduće velike promjene koje će zadesiti Evropu i svijet. U Crnoj Gori mnogo možemo da naučimo od zemlje koja u prosjeku ima jedno preduzeće na četiri stanovnika ili o duhu preduzetništva koji je opstao kroz vjekove. Isto tako, možemo da proučimo diverzifikaciju privrede koja na veoma malom prostoru, od svega 61km2, kroz dominantno mala i srednja preduzeća, pravi dobar balans između turizma, industrije, zanatstva, poljoprivrede, bankarskih usluga i trgovine.
Primijetio sam da se u San Marinu nalazi jedna od najprestižnijih škola u oblasti industrijskog dizajna na Apeninskom poluostrvu. To je još jedna prilika za povezivanje, posebno među mladima. Industrijski dizajn i dizajn uopšte je aktuelna tema i rastuća potreba i u Crnoj Gori. To samo potvrđuje jačanje svijesti o konkurenciji, međunarodnom tržištu i potrebi da što prije napustimo balkanske stereotipe, i izađemo na put savremenog, inovativnog i kreativnog načina komunikacije sa svijetom koji se sve brže razvija.
Na ekonomskom planu, mi u Crnoj Gori u kontinuitetu unapređujemo poslovni ambijent. Jačamo institucionalni okvir kako bi dalje snažili povjerenje domaćih i stranih investitora. Pokrenuli smo izgradnju kapitalnih infrastrukturnih projekata, kako bi svim kompanijama u Crnoj Gori olakšali transport i logistiku, i uticali na ravnomjerniji regionalni razvoj. Kao članica NATO-a podigli smo bezbjedonosne standarde i povećali stepen sigurnosti svih naših građana, kao i investitora i turista. Dalje unapređenje konkurentnosti našeg investicionog ambijenta i privlačenje referentnih poslovnih partnera iz inostranstva imperativ je brzog povratka naše zemlje na put dinamičnog ekonomskog i društvenog razvoja.
Pored ekonomije, postoji veliki prostor za saradnju u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Zato pozdravljam napore da što prije zaključimo još dva važna sporazuma: Sporazum o naučno-tehnološkoj saradnji i Sporazum o saradnji u oblasti kulture. Pominjem ove sporazume jer vjerujem da je za naše dvije zemlje od vitalne važnosti dalja posvećenost modelu održivog razvoja, očuvanju prirodnog ambijenta i kulturnog nasljeđa.
Posebna, sanmarinska kultura, traje i obogaćuje savremenu svjetsku kulturnu riznicu. Dok slušate stihove koje izgovara Franćesko Ćeko Gvidi, popularni sanmarinski pjesnik, u kojima slavi lokalnu tradiciju i kulturu, većina italijana ga nijemo prati i teško razumije. Takva baština obavezuje da se ne devastira i prepusti zaboravu. Slične primjere imamo i u Crnoj Gori. Naša je generacijska dužnost da očuvamo vrijedno nasljeđe. Zato, ubrzajmo procedure koje će stvoriti osnov da istoričari, kulturolozi i umjetnici mogu da iskažu sebe i daju doprinos očuvanju i afirmaciji identiteta na koji smo ponosni.
Svakako, važno je intenzivirati i parlamentarnu saradnju kroz direktne kontakte odbora za međunarodne odnose i eventualno posebnih grupa prijateljstva, a taj vid saradnje je od posebnog značaja i za dalje unapređenje institucionalnih odnosa sa Evropskom Unijom.
Dame i gospodo,
Ovako vidim ulogu politike - da otvori pojedina pitanja, razmotri moguće odgovore i ukaže na pravac kojim treba ići, u obostranom interesu dvije države. Zato, nastavimo da predano radimo i siguran sam da će rezultati koje ćemo postići biti od koristi za naše građane i doprinijeti njihovoj boljoj budućnosti".
