Ona je kazala da je sada situacija o rekonstrukciji gotovo izvjesna i da vjeruje da će se dogoditi u bliskoj budućnosti.
Kako je rekla, s obzirom na to da većina u parlamentu zavisi od podrške partija bivšeg Demokratskog fronta (DF), oni svjesno koriste glasove koje su im njihovi glasači dali i poziciju koju imaju, „da izvuku što više benefita koji se kose sa interesima crnogorskih građana“.
- To mislim iz razloga što prema svim istraživanjima javnog mnjenja skoro 80 odsto građana želi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU), a većina programskih i političkih ciljeva koje proklamuju članice DF-a su u suprotnosti sa tim integracionim procesima, iako deklarativno svi daju podršku članstvu u EU - kazala je Đukanović u intervjuu Agenciji MINA.
Ona smatra da je Crna Gora politički još nedovoljno zrelo društvo, koje ne daje podršku programskim orijentacijama političkih subjekata, nego pojedinačnim preferencijama, određenim narativima, a nerijetko i sprezi političkih aktivista i ličnih interesa pojedinaca.
- U svakom slučaju, vjerujem da će rekonstrukcija Vlade samo na kratko zadovoljiti poslanike bivše koalicije DF, ali da će dugoročno još više zakomplikovati odnose u Vladi, povećati heterogenost i neusklađenost interesa njenih činilaca i neminovno negativno uticati na ispunjavanje spoljnopolitičkih prioriteta države - ocijenila je Đukanović.
Odgovarajući na pitanje šta bi značio ulazak Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partje u izvršnu vlast i da li bi takva Vlada bila stabilna i proevropska, ona je kazala „da smo iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) još ranije od Gabrijela Eskobara dobili nedvosmislenu poruku da DF i njegove članice nijesu partneri SAD-a, zbog politika koje su u njihovom programskom sadržaju“.
Iz država EU, kako je rekla Đukanović, nijesu postojale tako eksplicitne poruke.
- Ali su nas uvijek upozoravali šta je to što bi trebalo da bude naše spoljnopolitičko opredjeljenje, ukoliko želimo da nastavimo napredak u procesu integracija - dodala je Đukanović.
Na pitanje koliko je vjerovatno da u izvršnu vlast, nakon rekonstrukcije Vlade, uđe i Bošnjačka stranka (BS), ona je odgovorila da se o tome govorilo i pregovaralo, ali da smatra da je to još jedan primjer trgovine u kojoj bi BS trebalo da zamijeni Demokrate.
- U cilju opet zadovoljenja određenih interesa premijera (Milojka) Spajića, jer nije postojala saglasnost Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata o brojnim pitanjima - navela je Đukanović.
Prema njenim riječima, u tom slučaju bi se opet matematički, a ne odgovorno i na bazi političkih preferencija, došlo do broja koji je iznad 41.
Na taj način, kako je dodala Đukanović, građani bi dobili poruku da je sve legitimno „dok možemo da se udružimo i savladamo političkog oponenta“.
- Nama kao društvu je neophodno da jasno odredimo ciljeve, da koncipiramo politike koje će nas dovesti do njihove realizacije i da odaberemo ljude od integriteta koji mogu da sprovedu te procese, a nije nam potrebna podjela funkcija po dubini i širini, u cilju šminkanja postojećeg stanja i izrugivanja narodu, jer će nas to odaljiti od evropskog puta - poručila je Đukanović.
Ona smatra da bi manjinske partije trebalo da participiraju u svakoj vlasti u cilju promocije multikulturalizma i multietničkog sklada, ali ne po svaku cijenu.
- Ukoliko participiraju u procesu koji je suprotan njihovim suštinskim građanskim interesima, na taj način sebi ugrožavaju pozicije i vrijednosti koje bi trebalo da dostignemo u integracionom procesu - navela je Đukanović.
Upitana kako vidi trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori i smatra li da je vladajuća parlamentarna većina stabilna, ona je kazala da vladajuća većina pokazuje stabilnost u smislu poštovanja kohezivnog elementa „koji je za njih u ovom trenutku, jedino, vršenje vlasti“.
PES je, kako je ocijenila Đukanović, pristao na rekonstrukciju Vlade i Rezoluciju o Jasenovcu, kao kompenzaciju za Rezoluciju o Srebrenici, ali i kao protivuslugu za podršku u Skupštini.
- Mislim da su i oni svjesni da im sada nije povoljan period da ulaze u nove izbore, posebno nakon rezultata na lokalnom nivou koji ih opominju da nakon 2020. godine ne postoji konstanta u političkom životu i da izborni rezultat je proizvod obavljanja poslaničkih i državnih funkcija, kao i sprovođenja obećanih politika - navela je Đukanović.
Ona je rekla da će na stabilnost političkih prilika uticati i razvoj situacije u Glavnom gradu gdje, kako je dodala, kriza vlasti odvlači pažnju od rješavanja pitanja građana koji uredno plaćaju dažbine i plate političkim predstavnicima, a ne dobijaju adekvatnu posvećenost i fokus na rješavanje njihovih potreba i izazova sa kojima se suočavaju.
- Problem je kada imamo situaciju da političke strukture mjere neophodnost ulaska u izborni proces spram svojih političkih predikcija o potencijalnom rezultatu tog procesa, a ne spram potreba društva da uredi život na određenoj teritoriji, bilo da se radi o lokalnom, bilo o državnom nivou - kazala je Đukanović.
Prema njenim riječima, rezultat takvog djelovanja su pregovori političkih partija koji traju do posljednjeg momenta i pristajanja na različite kompromise, ne u odnosu na programske ciljeve tih političkih sudionika, već isključivo na bazi matematike.
- Takođe, drugi ishod, ali izuzetno važan za mene kao građanku je konstantan pad povjerenja građana u izborni proces, koji sve više vjeruju da ne glasaju za dobro rješenje, već ono koje je manje loše od nekog drugog - navela je Đukanović.
Ona je, odgovarajući na pitanje o osnivanju novih stranka, kazala da, nažalost, u Crnoj Gori proces institucionalizacije političkih partija još nije dovršen.
Kako je rekla Đukanović, mimo toga što često nastaju nove političke partije, postkomunističku demokratiju u Crnoj Gori odlikuje nedovoljno diversificiran i ideološki neetabliran partijski sistem.
- Sa druge strane, gotovo da ne možemo pretpostaviti potencijalne saveznike za naredne izborne cikluse - dodala je Đukanović.
U Crnoj Gori se, kako je ocijenila, koalicije prave samo da bi partije lakše došle do većeg broja mandata, a ne jer one imaju sličnu programsku, ideološku profilaciju.
- Zato koalicije tako kratko traju i zbog toga u Skupštini imamo pregršt poslaničkih klubova iz jedne izborne liste, dok imamo i slučajeve da su neke partije sa iste liste u vlasti, a druge u opoziciji - navela je Đukanović.
Prema njenim riječima, pojava novih političkih partija može samo još dodatno otežati proces konsolidacije partijskog sistema, dodatno fragmentisati Parlament i učiniti još komplikovanijim da se dođe do stabilnih vlada u budućnosti.
- Ipak, za razliku od rasitnjavanja političke scene usljed pojave novih partija, stvaranje saveza poput novog Evropskog saveza je novina i može potencijalno doprinijeti jačanju proevropskih snaga, posebno ako uspije da bude nadstranački, a ne da bude samo forma koja će isključivo da da novo ime starim i aktuelnim praksama - kazala je Đukanović.
Ona je rekla da, ipak, ne treba očekivati veliki rezultat niti zadovoljavajući koalicioni kapacitet, imajući u vidu teret koji nose od participaranja u prethodnim vladama.
Đukanović je, odgovarajući na pitanje da li se zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu može desiti da Hrvatska blokira Crnu Goru na EU putu, kazala da usvajanje tog dokumenta u crnogorskoj Skupštini nije bilo iznenađenje, imajući u vidu protekle napore predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se ta inicijativa uvrsti u dnevni red i bude usvojena.
- Taj čin pokazuje kontinuitet dosljednosti politike bivšeg DF-a prema vlastima u Beogradu, narušavanja odnosa sa državama u regionu, prvenstveno sa Hrvatskom, i pokazivanje svoje suštinske politike koja je vrlo daleko od evropskih prioriteta - rekla je Đukanović.
Ona je navela da su, sa druge strane, kako ne bi ostali uskraćeni podrške u Parlamentu, partije u Vladi, uz par izuzetaka, glasale za tu rezoliciju.
- Iako znamo da je Crna Gora za usvajanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila dobila (nezasluženo) bezrezervnu (političku) podršku, sada vidimo da aktivnosti parlamentarne većine mogu dovesti u pitanje čak i takvu naklonjenost - kazala je Đukanović.
Proces pregovaranja i EU integracija, kako je naglasila, podrazumijeva i politički i tehnički proces.
- Čak i da ispunimo sve kriterijume i zahtjeve koji se od nas očekuju, važno je taj proces politički podržavati i pomagati - rekla je Đukanović.
Zato je, kako je poručila, važno da se odnosi grade i unapređuju i sa državama regiona i sa članicama EU.
Prema riječima Đukanović, integracija Crne Gore u EU koristi se samo kao lijepo obećanje koje građani žele da čuju, a ne kao nešto što je zaista smjernica svim partijama na vlasti.
- Potpuno je očekivano da će Hrvatska reagovati i potencijalno kočiti Crnu Goru, koja je za sada pokazala da su njeni kapaciteti i dometi u reformama ograničeni na usvajanje zakona, koji su usvojeni po spornoj proceduri, sa još spornijim sadržajem - ocijenila je Đukanović.
Kako je kazala, otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori jasan je znak upozorenja crnogorskim vlastima da se vođenje spoljne politike u praksi ne smije razlikovati od one koju zastupa većina u Parlamentu.
- I da ne možete imati dva potpuno različita spoljnopolitička prioriteta, naizmjenično raditi na njima kako biste zadovoljili različite strane faktore - navela je Đukanović.
Prema njenim riječima, ono što zaista zabrinjava je snaga i moć antievropskih struja u Parlamentu da ucjenjivanjem podrškom mogu da ostvare sve ciljeve koliko god se oni kosili sa onim što podrazumijeva evropsko usmjerenje Crne Gore.
- Iako vjerujem da ćemo i dalje imati političku podršku i naklonjenost EU, mislim da nije dobro podržavati i hraniti retrogradne i regresivne snage koji odavno zastupaju antievropske narative i pokušavaju da naše društvo još više podijele i distanciraju od demokratskog svijeta - kazala je Đukanović.
