Ona je ukazala da deset godina nije bilo pozitivnog mišljenja o privremenim mjerilima, a što se konstatuje svakih pola godine u izvještajima Evropske komisije (EK).
Đurović je u intervjuu agenciji MINA rekla da je Crna Gora imala nekoliko „prozora“, kada se činilo da stvari kreću u dobrom pravcu, ali da su mnoge šanse ipak propuštane.
- Sad se opet otvorio jedan obećavajući briselski „prozor mogućnosti“ i IBAR, pozitivni izvještaj o privremenim mjerilima, prvi put ne izgleda tako nedostižan, kazala je Đurović.
Ona je pojasnila da Crna Gora treba da ispuni, ili bar najvećim dijelom ispuni još 31 mjerilo, dok je 51 tentativno ocijenjeno kao ispunjeno.
- Stvari su uglavnom poznate: po nekoliko ključnih reformskih zahvata i dokaza o progresu u oblasti dalje reforme pravosuđa, antikorupcije, temeljnih prava, borbe protiv organizovanog kriminala, politike migracija, azila upravljanja granicom i vizne politike, navela je Đurović.
Ona je kazala da se, baš kao i u upravo donijetoj pozitivnoj odluci Savjeta da se otvore pregovori sa Bosnom i Hercegovinom, i ovdje prepoznaju brojne evropske poruke i evidentna želja da se učini taj važan korak i da Crna Gora ide dalje u proces integracija.
- Procenti su relativni, ali se ipak donose političke odluke, a dobre volje da se ubrza integracioni put Crne Gore – ima, navela je Đurović.
Ona je pojasnila da će, kad Crna Gora dostavi taj izvještaj, što se očekuje uskoro, isti ići u Brisel na ocjenu.
Prema riječima Đurović, ako prođe tehnički skrining, uz političku podršku, Crna Gora dobija IBAR.
- On postaje aneks Nacrta (druge) pregovaračke pozicije EU za ova poglavlja, gdje ćemo dobiti iskristalisana završna mjerila – opet iz tih istih oblasti, ali sad sa pogledom na ispunjavanje uslova za zatvaranje ovih, ali i svih drugih poglavlja, kao i sticanje uslova za konsolidaciju svega ispregovaranog i pripremu Nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore u EU, dodala je Đurović.
Ona je pojasnila da na drugu zajedničku poziciju EU, Crna Gora odgovara svojom (drugom) pregovaračkom pozicijom u ovoj oblasti i obavezuje se da će ispuniti preuzeta završna mjerila.
Đurović je dodala da sve to podrazumijeva mnogo komunikacija Podgorice i Brisela i posvećenog posla sa obje strane.
Kad se sve usaglasi, kako je navela Đurović, saziva se Međuvladina konferencija na kojoj se potvrđuju te dvije pregovaračke pozicije i proces dobija na dinamici.
Ona je kazala da će nekoliko pregovaračkih poglavlja biti moguće delegirati za zatvaranje.
- Sve ovo zvuči veoma optimistično, poslije višegodišnje stagnacije pregovora i ovu priliku trebamo da iskoristimo. Riječ je o velikoj šansi da se izbjegne sporovozni regionalni pristup i pokaže da Crna Gora može, rekla je Đurović.
Ona je kazala da je ljudima, koji iskreno vjeruju da je za Crnu Goru dobro da uđe u EU, kao i svim podržavaocima procesa evropskih integracija dražve, data nova nada.
- Nadam se da će politički akteri, kako svi oni u nadasve komplikovanoj strukturi vlasti koja funkcioniše na atipičnom koalicionom sporazumu, tako i sve opozicione partije koje promovišu proevropsku dimenziju, pomoći da se dođe do pozitivnog izvještaja i deblokira proces pregovora sa Unijom. Znači, Crna Gora je dobila priliku i na nama je da je iskoristimo, istakla je Đurović
Ona je poručila da su političke turbulencije u ovom momentu potpuno neprihvatljive.
- Ukoliko bi došlo do ozbiljnijih političkih turbulencija, odnosno produbljivanja aktuelnih i onih koje se nagovještavaju ili kojima se određuje neki odloženi „tajming“ - izvještaj bi nam lako mogao izmaći, upozorila je Đurović.
Ona je podsjetila da je prvo i osnovno pravilo pregovaranja sa EU da „ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori“.
- Tako je i ovdje, svi pričaju o IBAR-u, ali on još zvanično nije usvojen. A biće, ako ne bude turbulencija i ako ispunimo, do dovoljnog nivoa, ovo preostalo 31 mjerilo, rekla je Đurović.
Ona je kazala da bi dobijanje IBAR-a bila snažna evropska podrška Vladi, koja bi to povjerenje morala opravdati ispunjavanjem svih uslovljenosti koje će se naći u Reformskoj agendi koja donosi dodatnih 420 miliona EUR u naredne četiri godine.
- Mnogi u susjedstvu kritikuju veliku uslovljenost koju nose evropski dodatni fondovi. Mi bismo mogli pokazati da to i nije baš tako, i da je to dobra ponuda, navela je Đurović.
Kometarišući izjavu ministra vanjskih poslova Mađarske Petra Sijarta da, iako većina članica EU pozitivno govori, podržavajući proširenje, samo manjina ima zaista pozitivan stav prema tom procesu, Đurović je kazala da će se odnos prema politici proširenja profilisati kroz novi saziv Evropskog parlamenta poslije 9. juna i novi saziv EK na jesen.
- Iako jačaju snage desnice, zajednički interesi sparaju članice, a evropska kohezija je povećana sa izdašnim programima oporavka i otpornosti iz Brisela (sa ljubavlju) prema državama članicama, rekla je Đurović.
Ona je kazala da EU pozajmljuje dodatnih 800 milijardi eura sa finansijskog tržišta, po znatno povoljnijim uslovima nego države članice, proslijeđuje članicama pola kroz grantove, a pola kroz kredite, koji će iste vraćati na dugi rok i veoma povoljno, čak i do 2057. godine.
- Tako da niko više ne priča o izlasku iz EU u evropskim prijestonicama, već o snaženju zajedničkih politika, rekla je Đurović.
To, kako je dodala, ne znači da će vrata biti otvorena za sve zainteresovane kandidate u narednoj dekadi.
- Na nama je da budemo u pristupnom krugu, i to prvi, poručila je Đurović.
Upitana da li je realno očekivati da će do kraja godine, odnosno tokom mađarskog predsjedavanja, država zatvoriti deset pregovaračkih poglavlja, kako je predvidio Sijarto, ona je kazala da to zavisi od dinamike ispunjavanja EU zadataka u Crnoj Gori.
