Đurović je u intervjuu Agenciji MINA rekla da je povećanje zakonskih kvota na 40 odsto, uz obavezu da svako treće mjesto na listi pripadne ženi, jedan od neophodnih i ključnih koraka na putu ka ravnopravnosti i postizanju minimalnih 50 odsto učešća u procesima odlučivanja.

Žene, kako je navela, čine više od polovine stanovništva Crne Gore, ali se njihov glas i dalje ne čuje dovoljno.

Prema riječima Đurović, ne samo u politici, već i u drugim oblastima one ne uspijevaju da budu jednake sa muškarcima i često su manje plaćene za isti rad, iako imaju bolje reference i rezultate od muških kolega.

- Takvo stanje, čini se, traje oduvijek, pa čak ni proces evropskih integracija u kojem smo već dugo, nije učinio da se stvari suštinski pomjere sa mrtve tačke u ovom smislu“ -kazala je Đurović.

Ona je poručila da Crnoj Gori, kao budućnoj članici Evropske unije (EU), ostaje da ubrzano usklađuje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, posebno u dijelu koji tangira rodnu ravnopravnost na svim poljima.

- Da bi došlo do istinske promjene, potreban je širi društveni konsenzus koji bi ženama garantovao mjesto koje su odavno zaslužile - istakla je Đurović.

Upitana kako ocjenjuje trenutno stanje kada je u pitanju politička participacija žena, Đurović je kazala da je to daleko od željenog nivoa i da se, nažalost, mora konstatovati da ni u ovoj godini nema dovoljno žena na mjestima odlučivanja.

- Najveće prepreke koje ih onemogućavaju da zauzmu pozicije koje zaslužuju su i dalje jako prisutna patrijarhalnost u našem društvu, predrasude i nerealna i pogrešna shvatanja o njihovim afinitetima, ali i nepostojanje ekonomske nezavisnosti žena - rekla je Đurović

Kako je navela, nepovoljnom položaju žena jako doprinosi i to što su mnogo više nego muškarci izložene raznim napadima u javnom prostoru, koji su ogledaju kroz mizogine, seksističke i neprimjerene komentare, koji često sadrže i elemente govora mržnje.

- Ženama se ne prašta ni najmanja greška, dok se njihovi stavovi koji su potpuno argumentovani ne shvataju ozbiljno -kazala je Đurović.

Kao posljedica toga, kako je rekla, veliki broj žena odlučuje da ostane izvan politike, zbog čega najviše trpe upravo žene.

- Po kredibilnim istraživanjima, koje sam imala priliku da vidim, uočavaju se dva motiva žena za uključivanje u politiku -navela je Đurović.

Jedan je, kako je kazala, visoko razvijena svijest o dinamici političkih i društvenih dešavanja sa ambicijom da se društvo mijenja na bolje, a drugi je čisto egzistencijalni.

Đurović je rekla da, bez obzira na to koji od motiva je u pitanju, žene imaju tendenciju da se iskreno posvete društvenom, pa time i političkom djelovanju, sa fokusom na ostvarivanje mjerljivih rezultata.

Ipak, kako je dodala, napredovanje u političkoj karijeri je mnogo manje vezano za meritokratiju, a mnogo više za zakonske obaveze ispunjavanja “kvota”, učešća žena na izbornim listama ili u organima partije.

- Ja neprestano govorim da su kvote “nužno zlo” bez kojih bi žene imale minimalne šanse da budu prisutne na vidljivijim političkim pozicijama- navela je Đurović.

Njeno iskustvo, kako je kazala, korespondira sa tim.

- Iako sam se u politiku uključila na nagovor prijatelja, moj angažman je od početka bio u punom kapacitetu, tako da je vremenom ona postala sastavni dio mog bića - rekla je Đurović.

Ona je navela da je imala bezbroj neugodnih i neprijatnih situacija, ali da se nikada nije dala demotivisati, već naprotiv, to je u njoj budilo inat da bude još aktivnija i prisutnija.

- Istinski vjerujem da bi, kada bi žene bile više uključene u politiku i donošenje odluka, naše društvo bilo kvalitetnije - naglasila je Đurović.

Na pitanje da li smatra da bi, u cilju većeg učešća žena u političkom životu, trebalo povećati zakonske kvote, ona je odgovorila potvrdno.

- Prije više od deceniju prvi put su u izborni zakon uvedene kvote za manje zastupljeni pol i tada je predviđeno da najmanje 30 procenata i jedno od četiri mjesta na izbornim listama pripadne ženama, sa obavezom da žena mijenja ženu -navela je Đurović.

Kako je kazala, godinama se traži i dalje unapređenje tog zakonskog akta, kroz uvođenje norme o učešću najmanje 40 odsto žena na listama.

Ona je podsjetila da je to i zahtjev Ženskog kluba prethodnog saziva Skupštine i dodala da vjeruje da će biti uvršten u novi predlog izbornih zakona.

- Pokazalo se da su kvote od presudnog značaja za povećanje broja žena, jer osiguravaju da one budu kandidovane u određenom procentu i redosljedu i obavezuju stranke da ženama garantuju i omoguće odgovarajuća mjesta na odborničkim i poslaničkim listama -rekla je Đurović.

Ona je kazala da se ne smiju zaboraviti ni rješenja iz Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kojim se obezbjeđuju dodatna finansijska sredstva za organizacije žena u okviru političkih partija.

Prema riječima Đurović, to je instrument koji se pokazao inspirativnim, ali u praksi često zloupotrebljenim, pa je dodatna kontrola potrebna u tom dijelu.

- Povećanje zakonskih kvota na 40 odsto uz obavezu da svako treće mjesto na listi pripadne ženi, jedan je od neophodnih i ključnih koraka na putu ka ravnopravnosti i postizanju minimalnih 50 odsto učešća u procesima odlučivanja -istakla je Đurović.

Ona je podsjetila da su na lokalnim izborima 2022. godine u više opština nezakonito proglašene izborne liste, koje nijesu sadržale minimum od 30 odsto žena.

- Izbori su održani i nijedna od političkih partija nije otvorila to pitanje, niti učinila nešto konkretno na planu ispravljanja takvih praksi, koje urušavaju i ono malo ravnopravnosti koju su žene u Crnoj Gori do danas ostvarile - kazala je Đurović.

Ona je rekla da to, svakako, otvara pitanje profesionalizacije i kompetencija opštinskih izbornih komisija, kao i Državne izborne komisije.

Takvi slučajevi, kako je poručila, ne podstiču žene da se uključe u politički život, niti da doprinesu unapređenju stanja u društvu.

Đurović je navela da takvi slučajevi pokazuju da su partije i dalje pod uticajem muškaraca, koji se ne libe da koriste moć kako bi progurali svoje kandidate, programe i ideje, dok se na zakonsku obavezu obezbjeđenja kvota za žene oglušuju kada im to odgovara.

-I da, kao što ste rekli u svom pitanju, borba muškaraca za veće uključivanje žena u procese odlučivanja je, nažalost, i dalje samo deklarativna. O tome najbolje govori statistika - svega 22 poslanice u Skupštini Crne Gore i četiri ministarke u Vladi - rekla je Đurović.

Upitana da li će u Crnoj Gori doći vrijeme u kojem će žene i muškarci imati jednake šanse u politici i poslovnom svijetu, kao i za učestvovanje na pozicijama od uticaja u javnom i privatnom sektoru, ona je kazala da smatra da bi u godinama pred nama, naročito imajući u vidu buduća dinamična dešavanja na evropskom putu, moglo doći do pomaka u tom pravcu.

Đurović je poručila da se izgubljeno vrijeme mora što prije nadoknaditi i obezbijediti stvarna ravnopravnost u crnogorskom društvu, „ne zato što to od nas traže evropske institucije, nego zato što je to neophodan uslov za osiguranje napretka države“.

- Nedopustivo je da u 21. vijeku i dalje govorimo o tome da li je ženama mjesto u politici, da li su dovoljno dobre da se nađu na najznačajnijim državnim pozicijama, i da dozvoljavamo muškarcima da na svaki način pokušavaju da sabotiraju ili omalovažavaju uspjeh žena - istakla je Đurović.

Žene u Crnoj Gori, kako je naglasila, odavno su pokazale da su sposobne da se nose sa krupnim izazovima jednako dobro ili bolje nego muškarci, kao i da su svoje pozicije stekle obrazovanjem i velikim radom.

To, kako je dodala, potvrđuju i podaci koji već godinama pokazuju da žene u većem procentu završavaju fakultete i nastavljaju sa višim nivoima obrazovanja.

Đurović je, odgovarajući na pitanje da li je crnogorsko društvo spremno da dobije prvu predsjednicu države i premijerku, kazala da je Crna Gora za 117 godina parlamentarizma imala svega dvije predsjednice Skupštine, što nikako nije za pohvalu.

- Međutim, na čelu države, odnosno Vlade nijesmo imali čak ni te dvije. Zato smatram da moje i iskustvo Vesne Perović treba da bude impuls koji će dati nadu cjelokupnom društvu, a posebno ženama da se neka od njih može naći na tim pozicijama - istakla je Đurović.

Ona je dodala da iz ličnog iskustva može da kaže da je takvih žena mnogo i da je potrebno samo malo više političke volje da bi one ostvarile svoje pune potencijale.

Upitana šta je motivisalo da se bavi politikom, Đurović je kazala da se u politiku uključila na nagovor prijatelja, ali da je suštinska motivacija bila želja za promjenama u društvu i uvjerenje da može pozitivno da doprinese tom procesu.

Na pitanje da li se ikada pokajala zbog te odluke, ona je odgovorila odrično.

- Naprotiv. Svako iskušenje i prepreku posmatram kao dodatni motiv za angažovanjem - dodala je Đurović.

Prema njenim riječima, žene su sposobne da u moru negativnih stvari nađu makar jednu pozitivnu i da od nje naprave uspjeh.

- Kada vjerujemo u sebe, sve je moguće - istakla je Đurović.

Ona je poručila ženama da ne odustaju od sebe, snova i ciljeva, da imaju povjerenja u svoje sposobnosti i budu dovoljno jake da izdrže.

Đurović je navela da će žene proći kroz mnogo teških situacija zato što su žene, ali da će upravo zbog toga imati dovoljno hrabrosti da istraju u svojim namjerama.

- Nikad ne zaboravite da ste potrebne našem društvu i da ste dužne da budućim generacijama žena ostavite bolje okruženje nego što ste ga same zatekle- oručila je Đurović.