Skupština Crne Gore u saradnji sa Jevrejskom zajednicom Crne Gore obilježila je danas Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta – 27. januar.
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović je podsjetila da je u ovoj nezapamćenoj tragediji život izgubilo šest miliona pripadnika jevrejskog naroda, od čega čak milion i po nevine djece.
- Želim da odam počast svim nevino stradalim žrtvama Holokausta i da nakon 78 godina od oslobođenja Aušvica, jednog od najvećih i najbrutalnijih stratišta u istoriji, izrazim najdublje ljudsko saosjećanje sa patnjama svih naroda koji su stradali u ovom neviđenom zločinu - kazala je Đurović.
Ona je istakla da je Holokaust postao “simbol posrnuća čitave civilizacije i trajna opomena budućim generacijama da moraju dati sve od sebe da se ovakve zamisli i tragedije više nikada i nigdje ne smiju ponoviti”.
Naglasivši da je upravo Crna Gora jedna od rijetkih evropskih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon, nego na početku Drugog svjetskog rata, Đurović je istakla da je povezanost jevrejskog i našeg naroda naročito došla do izražaja “upravo tokom ovog rata kada smo, u vremenu stradanja, zajedno živjeli i ginuli, boreći se protiv fašističkog agresora“.
- Sigurna sam da naš narod koji se uvijek, bezrezervno borio za slobodu, i danas kao i svih prethodnih decenija dijeli tugu za svim žrtvama Holokausta, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost. Upravo sloboda je bila jedina želja onih kojih su preživljavali pakao koncentracionih logora i zato naš narod koji, kako je Njegoš davno rekao, nikada nije ljubio lance, dobro razumije njihovu tragičnu sudbinu- kazala je predsjednica Skupštine.
Prema riječima predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan, suštinski je važno iz dana u dan jačati društva koja će se snažno suprotstavljati svakom obliku diskriminacije, isključivosti i netolerancije.
- Sjećanje na Holokaust naša je zajednička odgovornost. Ključnu ulogu u tome mora imati obrazovanje naših mladih, jer samo preneseno znanje i svijest o istorijskim strahotama uči buduće generacije poštovanju ljudskih i manjinskih prava. Moramo se sjećati svih zločina, isto tako moramo i oprostiti, kako bi sadašnje i buduće generacije nastavile da žive u miru i grade zajedničku budućnost bez podjela - kazala je Ofner Bokan.
