U odnosu na to što je Hrvatska blokirala zatvaranje jednog od četiri poglavlja, Ibrahimović nam je kazao da ne može biti odgovoran za postupanje drugih političkih subjekata.
– Ali, ono što u svim razgovorima saopštavam i što je pozicija koju ću, kao ministar vanjskih poslova, nastaviti da zastupam, jeste da Crna Gora u Hrvatskoj vidi prijatelja i partnera, podržavaoca na našem evropskom putu i dobrog susjeda – dodao je Ibrahimović.
Upitan kako komentariše to što na dnevni red sjednice Skupštine nije uvrštena rezolucija o genocidu u Šahovićima, koju je predložila Bošnjačka stranka, navodi da je time pokazana nezrelost društva, ali i nezrelost i selektivnost političkih elita.
– To ukazuje i na pristup posmatranja kroz prizmu "naših" i "njihovih" žrtava. Nadam se ne i "naših" izvršilaca zločina, jer bi takav pristup u 21. vijeku zaista bio poraz – naveo je Ibrahimović.
Minula godina krunisana je zatvaranje tri poglavlja u pregovorima sa EU. Smatrate li nekog odgovornim što nismo uspjeli da zatvorimo poglavlje 31?
Kada je u pitanju poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, sa naše strane su ispunjeni svi uslovi za njegovo zatvaranje. Međutim, moramo imati u vidu da je to što smo mi završili svoj dio posla samo preduslov za političku odluku država članica o zatvaranju, a to što ovog puta nije bilo političkog konsenzusa neće nas omesti da činimo sve što je u našoj nadležnosti kako bi do dogovora što prije došlo i kako bi poglavlje 31 bilo i formalno zatvoreno. Ono što je najvažnije u ovom trenutku jeste da poruke koje dobijamo od evropskih partnera razumijemo na pravi način i ne dozvolimo da nas bilo šta skrene s puta ostvarenja cilja da Crna Gora do 2028. bude članica Evropske unije, kojem smo danas bliže nego ikada.
Sad kada smo u poslednjoj i politički najosjetljivijoj fazi integracije, posebna pažnja se mora posvetiti političkom kontekstu. Zato moramo biti potpuno posvećeni, i politički i administrativno, bez pogrešnih koraka koji bi značili usporavanje na EU putu, fokusirani na ispunjavanje uslova, sprovođenje reformi i zatvaranje poglavlja, a po strani ostaviti potrebu da se svidimo biračima.
Dobili smo non-pejper od zvaničnog Zagreba, u kojem je naveden niz otvorenih pitanja koja je poželjno riješiti. Takođe, navodi se da je upravo Hrvatska blokirala zatvaranje poglavlja 31. Šta ćete sa pozicije ministra vanjskih poslova u 2025. godini učiniti u odnosu na otvorena pitanja sa Hrvatskom i računate li na podršku parlamentarne većine?
Ko što znate, dobrosusjedski odnosi i članstvo u Evropskoj uniji prioritetni su ciljevi vanjske politike Crne Gore još od obnove nezavisnosti. U tom kontekstu posmatram i naše odnose s Hrvatskom. Od preuzimanja dužnosti potpredsjednka Vlade i ministra vanjskih poslova, nastojim da sa Hrvatskom razgovaramo o svim pitanjima od interesa za odnose dvije države, da vodimo iskren i otvoren dijalog, u duhu prijateljskih i savezničkih odnosa. Uvjeren sam da, u tim okvirima, kao prijateljske, susjedne i savezničke države, možemo doći do obostrano prihvatljivih rješenja.
Republika Hrvatska je jedan od najsnažnijih zagovornika evropske i evroatlantske integracije Crne Gore, počevši od ustupanja prevoda evropske regulative do pune podrške članstvu naše države u NATO-u. Crna Gora to nije zaboravila, koliko god to u ovom trenutku, zbog specifičnosti i političkih kretanja, drugoj strani može djelovati drugačije. Posebno cijenimo ulogu i značaj hrvatske zajednice u izgradnji građanske i evropske Crne Gore, koja, uz crnogorsku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj, predstavlja most koji dodatno spaja naše dvije države i podstiče dijalog i blisku saradnju.
Kao ministar vanjskih poslova, u dijalogu sa partnerima iz Hrvatske u kontinuitetu ističem da je Crna Gora građanska država i da moramo uzeti u obzir postojanje etničkih, religijskih i kulturnih razlika našeg društva. Ne mogu biti odgovoran za postupanje drugih političkih subjekata, ali ono što u svim razgovorima saopštavam i što je pozicija koju ću, kao ministar vanjskih poslova, nastaviti da zastupam, jeste da Crna Gora u Hrvatskoj vidi prijatelja i partnera, podržavaoca na našem evropskom putu i dobrog susjeda.
Cilj je da u 2028. godini postanemo članica EU. Imajući u vidu dešavanja u godini za nama – plan da zatvorimo 10, a potom četiri poglavlja, i stvarnost u kojoj smo zatvorili tri poglavlja, koliko je realno da za četiri godine budemo u evropskoj porodici?
I pored činjenice da je Crna Gora ove godine, umjesto planirana četiri, zatvorila tri pregovaračka poglavlja, moramo biti zadovoljni jer nakon sedam godina imamo zatvaranje poglavlja, a napredak Crne Gore je dodatno prepoznat i u zaključcima Savjeta EU. Uz ocjenu da je naša država postigla veoma pozitivne rezultate u reformama, EU je ohrabrila sve političke snage u zemlji da slijede ambiciozni plan za završetak pregovaračkog procesa i navela da je Savjet, ukoliko Crna Gora zadrži stabilan tempo progresa u reformama, pripravan da u dogledno vrijeme započne pripreme za izradu ugovora o pristupanju EU. Ovo je veoma važna i ohrabrujuća poruka za nas, i još jedan dokaz da je članstvo, čim ispunimo uslove, izvjesno i realno. Postoji jasna politička volja unutar EU da Crna Gora postane članica čim ispuni uslove i imamo jasnu situaciju da je u ovom trenutku do nas, do naše spremnosti da sprovodimo reforme i odluke političkih elita da se fokusiraju na taj cilj. Svako skretanje fokusa sa EU je udaljavanje od tog cilja i vodi nas u još jedno propuštanje šanse da postanemo dio EU. Proevropske političke snage u Crnoj Gori bi morale imati jasan odgovor na takvo nešto.
