Sva je prilika da su naše institucije bile kao Potemkinova sela, tj. da su postojale samo u nekoj imaginarnoj formi. Zato smatram da Crna Gora trenutno prolazi kroz jedan neophodan proces potrage za novom ravnotežom. Nešto nalik onom procesu padanja i podizanja u toku kojeg dijete uči da hoda. Ova godina za nama možda i liči na jedan takav dječiji pad, ali kada malo bolje sagledamo stvari, mislim da smo kao društvo na dobrom putu savladavanja hoda demokratije, kazao je u intervjuu za "Dan" jedan od čelnika pokreta "Evropa sad" Jakov Milatović. On smatra da su nedavno održani lokalni izbori pokazali da u Crnoj Gori postoji nova politička realnost, koja se razlikuje od one od prije dvije godine.

Kako ocjenjujete aktuelnu političku situaciju i hoće li, prema Vašem mišljenju, Crna Gora u ovoj, 2023. godini izaći iz duboke institucionalne krize?

Prošla godina je donijela Crnoj Gori do tada neviđena politička dešavanja. Dvijema vladama je izglasano nepovjerenje u Skupštini. Neustavno su odloženi lokalni izbori prethodno zakazani za maj i jun, a Zeta naprasno odvojena od Podgorice nakon što su izbori raspisani. Parlamentarna većina je bila fluidna, pa smo tako imali apsurdnu situaciju da za predloženi budžet za 2023. godinu glasaju poslanici koji u Skupštini sjede u dijelu sale koji je namijenjen za opoziciju. Po navodima iz izvještaja Venecijanske komisije, predsjednik je izlazio iz svojih ustavnih nadležnosti, a poslanici nove (stare) parlamentarne većine su kroz izmjene Zakona o predsjedniku pokušale da odgovore na takvo ponašanje. Ustavni sud je ostao bez kvoruma, a Vrhovni sud i Privredni sud i dalje su bez predsjednika.

Sve u svemu, iza nas je godina koja na prvi pogled u institucionalnom smislu izgleda kao anus horibilis. Međutim, da bi se ova situacija mogla nazvati institucionalnom krizom – u punom smislu te riječi – Crna Gora je zapravo morala imati institucije. Ali, sva je prilika da su naše institucije bile kao Potemkinova sela, tj. da su postojale samo u nekoj imaginarnoj formi.

Zato smatram da Crna Gora trenutno prolazi kroz jedan neophodan proces potrage za novom ravnotežom. Nešto nalik onom procesu padanja i podizanja u toku kojeg dijete uči da hoda. Ova godina za nama možda i liči na jedan takav dječiji pad, ali kada malo bolje sagledamo stvari, mislim da smo kao društvo na dobrom putu savladavanja hoda demokratije. U poređenju sa periodom prije avgustovskih izbora 2020. godine, Crna Gora je danas društvo u kojem se građani osjećaju slobodnije, u kojem je politička moć disperzovana, a plate i penzije značajnije veće. Crna Gora je danas bolje društvo nego što je bila prije izbora 2020. godine.

Svakako mislim da će 2023. godina morati sa sobom da donese određeni politički rasplet – a očekujem da poslanici DPS-a uđu u ovu godinu sa više državničke odgovornosti i podrže izbor sudija Ustavnog suda. Upravo je izbor sudija Ustavnog suda prvi značajan korak neophodan da se odblokiraju mnogi procesi.

Više puta ste saopštili da treba da se održe vanredni parlamentarni izbori. Da li ih treba održati bez funkcionalnog Ustavnog suda?

Smatram da je neophodno Ustavni sud učiniti funkcionalnim, a zatim mandat vratiti građanima, kako se projektovanim žalbama pred Ustavnim sudom ne bi opet opstruirala izborna volja, kao što je to slučaj sada u Podgorici. Međutim, smatram i da je sadašnja situacija u Podgorici svima pokazala da su institucije sistema potpuno zakazale – imajući u vidu da se izborna volja 100.000 ljudi koji su ostvarili svoje izborno pravo na izborima u Podgorici prije više od dva mjeseca i dalje ignoriše.

To je još jedan primjer apsurdnosti crnogorske političke realnosti, gdje imamo manjinsku vladu bez izbornog legitimiteta koja nesmetano vrši vlast na državnom nivou, ali i gradsku vlast koja je izgubila izborni legitimitet, a takođe nesmetano vrši vlast na lokalnom nivou.

Iako predsjednik države nije dao mandat Miodragu Lekiću za formiranje Vlade, on je postao mandatar nakon izglasavanja izmjena zakona o predsjedniku. Je li, prema Vašem mišljenju, Vlada napravljena na ovakav način održiva, imajući u vidu poruke zapadnih partnera?

Što se održivosti neke vlade tiče, mislim da je najbolje održiva ona vlada koja je rezultat izborne volje građana. A kada smo već kod izborne volje, čini mi se da su nedavno održani lokalni izbori pokazali da u Crnoj Gori postoji nova politička realnost, koja se razlikuje od one od prije dvije godine.

Nekada vladajuća DPS rapidno gubi podršku i sasvim sigurno više ne može računati na 30 poslanika u Skupštini, dok se Pokret "Evropa sad" za veoma kratko vrijeme etablirao kao nezaobilazan faktor u procesu demokratizacije i ekonomskog oporavka našeg društva.

Stoga, mislim da bi bilo optimalno raspisati istovremeno parlamentarne i predsjedničke izbore, nakon kojih bismo dobili novu i stabilnu vladu, kao rezultat izborne volje građana. Takva izvršna vlast imala bi zadatak da nastavi ekonomski razvoj, unaprijedi borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kako bi Crna Gora konačno postala ozbiljan kandidat za brzo članstvu u EU.

Je li Pokret "Evropa sad" pozvan na razgovore o formiranju izvršne vlasti i da li biste bili dio Vlade?

Nismo razmišljali o mogućnosti participacije u Vladi uvaženog gospodina Lekića, iako smo uzimali u razmatranje našu poziciju u susret predsjedničkim izborima ukoliko se ta vlada formira.

Već je izvjesno da ćete biti na čelu glavnog grada. Nakon što postanete gradonačelnik, šta će biti Vaši prioriteti u razvoju glavnog grada?

U predizbornoj kampanji predstavio sam 15 ključnih prioriteta za brži razvoj grada, uključujući saobraćaj, ekonomiju i izgradnju neophodne socijalne infrastrukture. Od prvog dana nova gradska uprava će krenuti u realizaciju plana kvalitetnijeg razvoja grada. To uključuje rješavanje velikih saobraćajnih gužvi uzrokovanih lošim stanjem gradskih saobraćajnica i neadekvatnom mrežom gradskog prevoza. Ovo je dodatno pogoršano postavljanjem posebne trake na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kao i loše projektovanim dijelom biciklističkih staza. Fokus će nam biti na izgradnji novih i proširenju postojećih bulevara, boljem povezivanju prigradskih naselja, izmještanju tranzita iz glavnih gradskih ulica i organizovanju boljeg gradskog prevoza.

Takođe, Podgorici je hitno potrebno bolje pocizioniranje na mapi regionalne ekonomske aktivnosti, pa je izgradnja novog biznis distrikta nešto što može dodatno pospješiti lokalnu ekonomiju, privući investicije i otvoriti nova radna mjesta. Pored toga, fokus ćemo staviti i na dodatnu podršku poljoprivredi i razvoju seoskih područja i na valorizaciju turističkih i kulturnih potencijala.

Podgorica mora postati grad ravnomjerno razvijenih naselja, u kome je kvalitet života građana na zavidnom nivou, a ovo podrazumijeva izgradnju vrtića, osnovnih škola i domova zdravlja u onim naseljima u kojima su neophodni. Time bi se dodatno rasteretio i saobraćaj u gradu i unaprijedio kvalitet života.

Podgorica mora postati evropski grad po mjeri života svih njenih građana. Siguran sam da ćemo uspjeti u tome.