Nastavak ekonomskih reformi i reforma pravosuđa ključni su elementi za približavanje Crne Gore Evropskoj Uniji, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u obraćanju poslanicima Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

On je, između ostalog naveo, da je za ovih pola godine, koliko je na čelu države, u velikoj mjeri stabilizovan pravosudni sistem, uz ocjenu da je društvo zasnovano na vladavini prava preduslov za uspješnu ekonomiju koja privlači investicije, jača ekonomsku stabilnost i postiže rast.

- U protekle tri godine, nakon političkih promjena, Crna Gora je prošla kroz jedan od najintenzivnijih perioda strukturnih reformi u svojoj novijoj istoriji. Fokus je bio na reformama u domenu tržišta rada, inovacija, poslovnog okruženja, uključujući pristup izvorima finansiranja i korporativno upravljanje. Zahvaljujući sprovedenim fiskalnim reformama, udvostručena je minimalna zarada, povećana prosječna zarada, a smanjeno poresko opterećenje zarada, čime je stimulisano zapošljavanje i smanjen neformalni sektor na tržištu rada. Sve to je dovelo do brže ekonomske konvergencije sa Evropskom Unijom. U teškom trenutku iz ekonomskog ponora koji je Crna Gora osjetila 2020. godine kroz najveći ekonomski pad od 15 odsto, Crna Gora je uspjela da taj najveći ekonomski pad pretvori u najveći rast, istakao je Milatović.

Međutim, dodaje, put ka naprijed je i dalje pun izazova.

- Životni standard je i dalje daleko ispod evropskog nivoa i stoga imperativ su reforme u obrazovnom sistemu, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, zajedno s dodatnim mjerama za zaštitu životne sredine i velikim infrastrukturnim investicijskim ciklusom. Sve to kako bi se ubrzala konvergencija s prosječnostima u Evropskoj Uniji, kazao je Milatović.

Istakao je da u tek nešto više od šest mjeseci koliko je na mjestu predsjednika države, uspješno su odblokirane ključne institucije za uspostavljanje vladavine prava i ubrzavanje puta Crne Gore prema EU.

- U novembru, nakon više od tri godine istrajnih napora u tom pravcu, kompletiran je Ustavni sud u punom sastavu. U decembru, nakon više od pet godina neuspješnih pokušaja, uspješno je kompletiran Sudski savjet, nakon što je realizovan izbor nedostajućih članova iz redova uglednih pravnika. Očekuje se isto tako da će Skupština izabrati novog vrhovnog državnog tužioca do kraja januara, čime bi se izvršilo stanje koje traje još od 2019. Sva imenovanja realizovana su s velikom parlamentarnom podrškom različitih političkih subjekata, čime se naglašava napredak Crne Gore ka tome da bude država u kojoj politički dijalog dostiže zreliju fazu, saopštio je Milatović.

Dodaje da je to u velikoj mjeri stabilizovalo pravosudni sistem i omogućava zemlji da ispuni niz uslova neophodnih za ubrzanje pristupanja EU.

- Iako su organizovani kriminal i borba protiv korupcije još uvijek izazov, preduzeti su ogromni koraci uz podršku naših strateških partnera u procesuiranju visokih zvaničnika policije i pravosudnog sistema osumnjičenih za uključenost u kriminalnu korupciju. Veliki korak ka pravosuđu koje će uživati veće povjerenje javnosti u Crnoj Gori ostvaren je i kroz rad novo izabranog glavnog specijalnog tužioca. Dalji napredak očekuje se nakon uspostavljanja pravosudnog sistema u punom kapacitetu. Društvo zasnovano na vladavini prava je preduslov za uspješnu ekonomiju koja privlači investicije, jača ekonomsku stabilnost i postiže rast, naveo je on.

U toku je suočavanje sa međunarodnim sukobima koji naglašavaju i složene izazove s kojima se suočava globalna zajednica, istakao je Milatović.

- Od prvog dana mog predsjedničkog mandata bio sam jasan kada su pitanju stubovi vanjske politike Crne Gore, uključujući ubrzanje puta ka Evropskoj Uniji, jačanje kredibiliteta našeg članstva u NATO savezu, jačanje dobrosusjedskih odnosa i snaženje uloge Crne Gore u okviru multilateralnih inicijativa. I svi smo, nažalost, svjedočili i svjedočimo ničim izazvanoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. U tom smislu želim da pohvalim Savjet Evrope za brzu i odgovarajuću reakciju time što je pokazano jedinstvo u slučaju ove krize bez presedana i što je iskazana čvrsta solidarnost s narodom Ukrajine. Rejkjavik na Islandu, odražavan prošle godine, predstavljao je istorijsku priliku da se ponovi snažna politička podrška Ukrajini, koju smo zajednički ukazali Ukrajini i ukrajinskom narodu, naveoje on.

Kako je dodao, nažalost, ovo nije jedini sukob koji predstavlja izazov za čitavu međunarodnu zajednicu.

- Tekuća ratna kriza na Bliskom istoku naglašava značaj brze akcije i uporne potrage za rješenjima kojima će se osnažiti i povratiti mir. Crna Gora duboko žali zbog izgubljenih života kako tokom terorističkog napada Hamasa u Izraelu, tako i nakon bombardovanja civilnih objekata koje je uslijedilo u Pojasu Gaze. Uporni smo u promoviranju dijaloga na regionalnom i međunarodnom nivou kako bi u tom regionu ponovno zavladao mir. Crna Gora je bila među državama koje su podržale humanitarni prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, dodao je Milatović.

Crna Gora je odlučna da bude konstruktivan glas u međunarodnoj zajednici i ostaje posvećena učešću u svim mogućim akcijama za ublažavanje posljedica tih sukoba, naročito za dobrobit najugroženijeg stanovništva, poručio je Milatović.

- Naša posvećenost podrazumijeva i spremnost da učinimo sve što je u našoj moći kao male države da doprinesemo obnovi mira u svijetu. Dok razmišljamo o napretku i izazovima kako u Crnoj Gori tako i na globalnoj pozornici, postaje evidentno da mir nije samo uzvišena težnja, već je i kolektivna odgovornost svih nas. I dok se krećemo kroz sve kompleksnosti našeg međusobno povezanog svijeta, na nama je da prepoznamo da vrijednosti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava nisu samo regionalne težnje, već su univerzalni imperativi. U upravljanju ovim zajedničkim izazovima, ostanimo privrženi principima utjelovljenim u Savjetu Evrope i neka naša djela budu svjedočanstvo naše posvećenosti svijetu u kojem preovladavaju pravda, mir i poštovanje ljudskih prava, naveo je predsjednik.

Između ostalog, Milatović je istakao da je stabilnost finansijskog sektora dodatno osnažena meritokratskim izborom novog guvernera, odnosno guvernerke Centralne banke, čime je okončano prethodno stanje vršioca dužnosti (VD) funkcije koje je postojalo od 2022.

Danas, skoro četiri godine nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, izbori više nisu pitanje života i smrti, kao što je to i dalje slučaj na mnogim mjestima širom svijeta, već su istinski iskorak u vidu demokratskog odabira naroda, istakao je predsjdnik.

- Nedavno je osnovan skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, upravo s ciljem da se sprovedu izborne reforme usmjerene na daljnje reforme izbornih procesa. Ipak, demokratski proces nije samo aktivnost koja se ogleda u periodičnom glasanju. U pitanju je i posvećenost kontinuiranom i odgovornom odnosu između države i građana. To je obećanje da će se podržati ideali demokratije i principi pravde, naveo je on.

Kako je ranije najavljeno, u okviru posjete Strazburu, predsjednik države će se u Palati Evrope sastati sa najvišim zvaničnicima Savjeta Evrope (SE), novoizabranim predsjednikom parlamentarne skupštine SE, generalnom sekretarkom SE Marijom Pejčinović – Burić, komesarkom za ljudska prava SE Dunjom Mijatović, kao i sa predsjednikom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Markom Kulsom.

Tokom posjete planiran je odlazak u Evropski sud za ljudska prava gdje će se sastati sa predsjednicom Suda Šifrom O’Lirim.