Nacrt Zakona o Vladi, koji je poslat Venecijanskoj komisiji (VK), bolji je od prethodnih verzija, ali nije na nivou koji bi odgovorio potrebama Crne Gore i najboljim praksama, ocijenio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković.

On je kazao da su, kroz diskusiju sa ekspertima VK, mogli zaključiti da i oni imaju takav stav.

Mirković je rekao da se moglo zaključiti i da u VK očekuju da se, i nakon njihovog mišljenja na tekst Nacrta zakona o Vladi, nastavi raditi na tom dokumentu, a da radno tijelo za izradu predloga zakona dodatno konsultuje dio civilnog sektora koji je spreman da pruži doprinos.

„Posljednji Nacrt zakona o Vladi je bolji od prethodnih, ali nije na nivou koji bi odgovorio našim potrebama i najboljim praksama“, kazao je Mirković agenciji MINA.

On je rekao da su tri možda ključne, a svakako najvidljivije cjeline gdje je neophodnost zakona o Vladi primjetna - mandat, sastav i organizacija Vlade.

„Naročito smo imali priliku da vidimo u posljednjih više od godinu koliko je bitno da mandat Vlade bude jasno definisan, posebno tehnički mandat“, istakao je Mirković.

Kako je kazao, svjedoči se tome da u društvu nerazvijene političke kulture, zaboravljenog instituta odgovornosti i etike, a bez jasnih zakonski definisanih ograničenja nadležnosti i funkcionisanja Vlade u tehničkom mandatu, dolazi do zloupotreba i prekoračenja.

Mirković je dodao da u tim situacijama dolazi i do donošenja odluka koje će imati teške posljedice i koje Vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje u Skupštini, ne bi trebalo da donosi.

„Regulisanje sastava Vlade bi, takođe, trebalo da ograniči politička postavljanja, inflaciju pozicija i racionalnije postavi kompoziciju Vlade, jer u uslovima postojeće nezasitosti partijskih apetita nema drugačijeg načina da se gradi održiv institucionalni okvir“, smatra Mirković.

Upitan da li smatra da će, nakon usvajanja zakona o Vladi, biti manje zloupotreba pozicije u izvršnoj vlasti u toku izbornih kampanja, Mirković je odgovorio da ni najbolji zakoni nijesu garancija suzbijanja zloupotreba, ali jesu preduslov da se one ograniče i sankcionišu.

Prema njegovim riječima, tako se stvara kultura u kojoj postoji javna osuda i mehanizmi procesuiranja takvih devijacija.

„Naravno, jedan zakon to ne može riješiti, i pored dobrog zakona o Vladi potrebna nam je kvalitetna izborna reforma čiji je sastavni dio usvajanje seta zakona koji treba konačno da izbore postave u one okvire koji maksimalno sužavaju prostor za zloupotrebe“, naveo je Mirković.

On je kazao da je CGO pomno pratio i pažljivo analizirao različite nacrtne verzije zakona o Vladi, koje je Ministarstvo javne uprave objavljivalo.

„U posljednjem nacrtu, koji je ujedno i nacrt dostavljen VK na mišljenje, ispravljeni su neki od nedostaka iz prethodnih verzija iz decembra, odnosno septembra prošle godine, ali je ostao i značajan prostor za unapređenje“, rekao je Mirković.

Kako je naveo, prvo taj zakonski tekst mora da se uskladi sa važećim zakonskim okvirom, jer postoje norme koje su u koliziji sa pojedinim zakonima, kao što su zakoni o Predsjedniku i o Prijestonici.

Mirković je podsjetio da je CGO, u julu prošle godine, uputio inicijativu da se definiše zakonska obaveza ljekarskog pregleda za članove Vlade i generalnog sekretara.

To, kako je dodao, podrazumijeva i posebno mentalno testiranje - psihološke sposobnosti za obavljanje najviših javnih funkcija, kao i inicijalno i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance.

Mirković je kazao da je ta inicijativa CGO-a dobila i značajnu podršku javnosti i da 65,4 odsto građana cijeni da je to potrebno zakonski definisati, dok 16,6 odsto ima negativan stav o toj inicijativi, a 18 odsto ne može da se jasno odredi.

“Mi ćemo nastaviti da se zalažemo za ovo rješenje i vjerujemo da bi zakon bio defektan ukoliko se propusti regulacija ovog važnog pitanja za koje postoji nesporna potreba”, istakao je Mirković.

On je ponovio da u CGO-u smatraju da je Crnoj Gori potrebna manja i efikasnija Vlada.

Mirković je kazao da bi zbog toga zakonom o Vladi trebalo ograničiti broj potpredsjedničkih mjesta u Vladi na jedno, kao i broj državnih sekretara po resoru, dok pozicije ministara bez portfelja treba u potpunosti eliminisati.

U CGO-u, kako je naveo, vjeruju da u organizaciji Vlade treba napraviti određene promjene u smislu dopune obaveznih ministarstava, gdje bi se uz predviđene resore - pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, vanjski poslovi i zdravlje, našli i resori obrazovanja i kulture.

Mirković smatra da se te dvije oblasti moraju prioritizovati kako bi se unapređivao kvalitet obrazovanja, kako bi se radilo na sistemskom očuvanju kulturnog nasljeđa i razvoju kulturne scene, jer je kultura važan segment očuvanja identiteta, posebno kod država veličine Crne Gore.

On je ocijenio da su djelovi Nacrta zakona koji bi trebalo biti bolje definisani odnos Vlade sa Skupštinom i njene obaveze u tom odnosu prema parlamentu, kao i sastavi i uloga kabineta Vlade, ali i unutrašnja organizacija i nadležnosti Generalnog sekretarijata.

Tako bi se, prema riječima Mirkovića, suzio prostor za eventualne zloupotrebe duha zakona kroz podzakonske norme.

„Postoji prostor i za neka nova rješenja u okviru ovog nacrta zakonskog teksta, po ugledu na neka od iskustava iz regiona, konkretno poput primjera Zakona o Vladi Hrvatske, koji kao obavezne uvodi sekretarijate za zakonodavstvo, rodnu ravnopravnost, ljudska prava, NVO“, dodao je Mirković.