Spajić i Makron / -FOTO: VLADA CRNE GORE
18/07/2024 u 18:21 h
Mili PrelevićMili Prelević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Nije Crna Gora Francuska, ali mora li Spajić kao Makron?

Crna Gora i Francuska se ne mogu porediti i ne samo zato što je teško praviti opšta poređenja država, već i zbog veličine, tradicije, demokratskog i političkog kapaciteta, razlike u političkom sistemu. Ipak, postoji jedna tačka u političkom životu dvije države koja pokazuje mnogo sličnosti, a to je lutanje vlasti između lijevih i desnih snaga.

Upravo to je, u jednom trenutku, opasno ugrozilo vladavinu Emanuela Makrona u Francuskoj i upravo to može da ugrozi izvršnu vlast u Crnoj Gori na čijem je čelu Milojko Spajić. Nije Crna Gora Francuska, niti je Emanuel Makron Milojko Spajić, ali, borba za očuvanje vlasti je zajednički interes svih koji vladaju, pa je moguće (i legitimno) kopirati poteze koji su djelotvorni u očuvanju vlasti.

Pravi šok u svjetskoj javnosti izazvao je nedavno Makron raspisujući vanredne izbore nakon katastrofalnih rezultata na izborima za Evropski parlament i na taj način spriječio katastrofu svoje političke opcije.

Sličnost sa Spajićem? Šurovanje malo s lijevim, a sve više s desnim strankama. Spajić time svoj Pokret Evropa sad dovodi u niz politički teških situacija koje u jednom trenutku mogu dovesti i do razočaranja birača i znatnog gubitka ogromne podrške koju je ova partija dobila na prošlogodišnjim izborima. Spajićeva vlada, kao i Makron, ima manjinsku podršku, a najavljuje znatne reforme u državi za koje je potrebna čvrsta parlamentarna većina, neopterećena ideološkim i istorijskim nedoumicama, okrenuta ekonomskim reformama i vladavinom prava.

Kada smiri jedne, probudi druge

Spajićev kabinet se često nalazio u nemogućim situacijama. Po jednima zbog brzopletosti i neiskustva, a po mnogima zbog principijelnosti.

Odluka Vlade da Crna Gora glasa u Ujedinjenim nacijama za Rezoluciju u Srebrenici, ispunila je očekivanja evropskih partnera, ali i dovela je do ogromnog pada povjerenja srpskih birača u Spajića. Donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, ispunilo je očekivanja njegovih koalicionih partnera, ali i do ogromnog pada povjerenja ostalih građana Crne Gore. Uz to, poremećeni su odnosi s Hrvatskom, koja je jedini naš susjed iz Evropske unije i preko koje treba da ide naš put u društvo demokratskih evropskih država.
Spajić na sve to kaže da sve zločine, ma ko ih učinio, treba osuditi. Principijelno.

Stanje u parlamentu je, međutim, potpuno drugačije od onog koje je Spajiću potrebno, a zašta je, većinski, on isključivi razlog. Nakon serije dobrih poteza parlamenta i odluke Evropske unije da nas uvede u svoje okrilje, uslijedilo je nekoliko poteza same Skupštine, ali i najodgovornijih pojedinaca, koji bi mogli da poljuljaju poverenje Brisela u Podgoricu, ali i značajnog dijela domaćeg biračkog tijela koje u procentu od 80 odsto želi ulazak u Evropsku uniju.

A povjerenje EU je vrlo važno jer je Brisel na crnogorskim izborima 11. juna prošle godine u pobjedničkoj partiji (ali ne i budućoj koaliciji), vidio zaštitnika Crne Gore od juriša desnih partija i onih koje imaju socijalistički prefiks, a snažan desničarski narativ. Od istih onih snaga koje sada haraju evropom i od kojih se Makron, makar privremeno, odbranio raspisujući vanredne izbore.

Francuska nakon izbora – od razočaranja do slavlja: Kako do vlade bez jasne parlamentarne većine

Makron je to uradio u trenutku kada je njegova popularnost dostigla minimum od 2017. godine, kada je prvi put izabran za predsjednika. Njegova ubjedljiva pobjeda slavljena je širom Francuske i svi su na neki način željeli da mu se približe, a Emanuel Makron se nametnuo i kao evropski lider, koji je unio neke reforme i u EU i, konkretno, uticao i na evropski put Crne Gore, kroz famozni non-pejper. Nakon toga, nekoliko grešaka i nekoliko značajnih reformi, kao i što biva u politici, njegova popularnost je počela da pada, pa je stigao i do katastrofalnog rezultata na evropskim izborima.

I u Vladi se priča o izborima

Premijer je uspio u posljednje vrijeme da proširi broj nezadovoljnih oko sebe, od kojih neki mogu postati vrlo nezgodni politički protivnici. A tu je i niz loših političkih odluka koje su već pokazale, naravno, loše rezultate.

Uz loše odnose s nekadašnjim prvim saradnikom, a sada predsjednikom Crne Gore, loš odnos s opozicionim parlamentarcima, neodazivanje na parlamentarna saslušavanja i Premijerski sat, nezadovoljstvo pojedinih partnera iz Vlade, smjena ministra pravde, kriza vlasti u Glavnom gradu, stigli su i katastrofalni rezultati na lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici.

Aktuelni ministar pravde javno traži da Spajićeva vlada zatraži skraćenje mandata parlamenta i vanredne parlamentarne izbore i ta tačka treba da se nađe i na dnevnom redu na jednoj od sjednica Vlade.

Najavljene reforme penzionog sistema osiguranja, donošenje niza reformskih zakona, promjene u načinu zapošljavanja, nedostatak radne snage u turizmu, sve veće cijene u maloprodajnim objektima, jačanje raznih trgovačkih, farmaceutskih, bankarskih kartela, nezaposlenost, ogroman broj podstanara, neriješeno pitanje nekoliko velikih kompanija, netransparentan rad Vlade, optužbe za uticaj trećih strana na izvršnu vlast, optužbe da odlučuju o državnim potezima lica koja nijesu dio sistema, sve su to izazovi koji stoje ispred Spajićeve vlade na domaćem terenu.

Najavljena rana rekonstrukcija Vlade, po mnogima, je iznuđen potez, jer Spajić mora izaći u susret nekim partijama koje podržavaju njegovu vladu, uz "dogovor oko kapele na Lovćenu, srpskog jezika, zastave, himne".

Sada mnogi, sasvim legitimno, razmjenjuju misli o formiranju neke "evropske vlade" koja bi nas uvela u EU ili, makar dovela do vanrednih parlamentarnih izbora, što je, za sada, prosto nemoguće, jer Spajić ima dovoljan broj poslanika koji ga podržavaju u Skupštini Crne Gore. Ipak, ta manjinska podrška je krhka, jer smo vidjeli na primjeru Milana Kneževića i Demokratske narodne partije da svako "iskakanje" iz dogovora, bez obzira zbog čega, dovodi do ogromnog nepovjerenja i najava izlaska iz koalicije.

Sve ovo pokazuje da Spajiću nije lako i sve je to razlog što se u javnosti sve češće pominje mogućnost vanrednih parlamentarnih izbora. Ostalo je pitanje da li će i on, možda, krenuti Makronovim putem i šok odlukama spriječiti dalje urušavanje povjerenja ili će i dalje "lelujati" između ispunjavanja zahtjeva koalicionih poartnera i ućutkavanja svojih pristalica, dobijajući tako na vremenu, bez jasnog krajnjeg cilja.

Ili Spajić toliko vjeruje u sebe pa čeka Evropu sad 2 da umiri sve?

Možda je to?

 

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
19. januar 2025 02:34