On je prokomentarisao aktuelne hrvatsko-crnogorske odnose, uz najnovije proglašavanje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, vicepremijera Alekse Bečića i predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića personama non grata od strane Zagreba, javlja N1.hr.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u četvrtak je notom koja je upućena Ambasadi Crne Gore u Zagrebu, izvijestilo Crnu Goru da je Republika Hrvatska proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, zastupnika u Skupštini Crne Gore te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade Crne Gore, nepoželjnima u Republici Hrvatskoj zbog sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe.
- Mandić i Knežević su nositelji različitih političkih inicijativa koje su već godinama na tragu negiranja crnogorske državnosti i nacije. S druge strane, proaktivni su u približavanju politici ruskog predsjednika Putina i srbijanskog predsjednika Vučića. Bili su i optuženi da su na dan izbora 2016. godine bili organizatori pokušaja državnog udara i za to su bili i osuđeni - objasnio je Picula.
- Knežević je spomenuo da je njegov djed poginuo u borbi za oslobađanje Karlovca na Đurđevdan 1945. godine, što je 23. lipnja. Čudno je da je Karlovac trebalo oslobađati nakon Berlina koji je pao koncem travnja. U cijeloj ovoj priči je puno toga konfuzno - dodao je.
Trenutnu crnogorsku politiku je opisao kao “mimikriju i provokacije”: “Mimikrija se odnosi na fingiranje proeuropskih stajališta i želje da Crna Gora izađe iz blokade koju je sama sebi nametnula, a s druge strane provocira jedinu zemlju članicu EU-a s kojom graniči. Umjesto da reducira broj otvorenih pitanja, ona ih povećava.”
Rezolucija o Jasenovcu.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su 28. lipnja Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.
Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.
- Ja bih ukratko opisao da je riječ o rezoluciji s predumišljajem - kazao je Picula, a potom dodao: “Nisu planirali taj potez mjesecima ranije već su stavili Rezoluciju na dnevni red u onom trenutku kad je postalo jasno da će biti usvojena Rezolucija o Srebrenici.”
Što ova odluka znači za diplomatske odnose?
Picula pozdravlja potez Republike Hrvatske i smatra ga jasnim znakom da odnosi dvaju država ulaze u zonu krize: “Čini mi se da će trebati dosta napora i povoljnih okolnosti da Crna Gora i Hrvatska izađu iz ove situacije. Jednako tako, ovo govori da će Crna Gora imati problema na svom putu prema članstvu u Europskoj uniji.”
