Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), ima veliki potencijal da počne da zatvara poglavlja, ali za to je potreban apsolutni politički konsenzus o tome šta su prioriteti, poručila je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.

Ona je, na konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava „EU integracije – Ponovo na pravom putu?“, rekla da bi imenovanje 44. Vlade trebalo da bude tačka preokreta kada je riječ o pridruživanju EU.

„Na prvim sastancima, koje smo ja i drugi članovi Delegacije EU imali sa predstavnicima Vlade, dobili smo uvjeravanja da će se ići u taj proces bez ikakvog odlaganja“, navela je Popa.

Ona je dodala da je važno razumjeti da je to zajednički napor cijele zemlje i svih institucija.

„Očekujemo da će tako biti, da će Vlada i parlament zajednički raditi, da će se donositi potrebni zakonski akti i da će doći do konkretnog napretka na EU putu“, kazala je Popa.

Prema njenim riječima, izgradnja konsenzusa o prioritetnim akcijama je nešto što je nedostajalo posljednjih godina.

To je, kako je dodala Popa, potvrđeno u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK).

„Očekujuemo da će tu doći do napretka i već postoje neki ohrabrujući signali u tom smislu, tako da se nadamo da će doći do konkretnog napretka do kraja ove godine“, rekla je Popa.

Ona je istakla da vladavina prava i ljudska prava ostaju u srži procesa pridruživanja i reformske agende.

„Takođe, tu je stoprocentno usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije prema Rusiji, i treće, ne najmanje važno, je približavanje Crne Gore zajedničkom evropskom tržištu“, navela je Popa.

Ona je kazala da postoje tri glavna stuba što, kako je rekla, znači trostruki posao za Crnu Goru, ali takođe i trostruko veće potencijale za ostvarivanje benefita.

Popa je poručila da je potencijal za rast veliki, ali da mnogo zavisi od unutrašnjeg rada na reformama.

„Obezbjeđivanje dodatnih sredstava nije samo gest dobre volje, već i potez da se podrže napori, jer smatramo da dobro stanje pomaže u sprovođenju reformi“, naglasila je Popa.

Prema njenim riječima, sve države članice EU prepoznaju neophodnost proširenja.

„Više to nije stvar pitanja da li treba, to je davno odlučeno, već kako i kada poželjeti dobrodošlicu novim članicama“, dodala je Popa.

Ona je kazala da odnosi koje država grade jedna sa drugom i sa EU, treba da pokažu zrelost i spremnost za pridruživanje, sa jasnom perspektivom da će se to zaista ostvariti.

„Iz tog razloga smatramo da Crna Gora, kao najnaprednija zemlja, ima veliki potencijal da počne da zatvara poglavlja, ali da bi se to desilo potrebno je da postoji apsolutni politički konsenzus o tome šta su prioriteti“, poručila je Popa.

Ona je kazala da sve ono što skreće sa tog puta treba svesti na minimum, kako bi se država fokusirala na svoj glavni put.

„Imamo već neke konkretne korake, naredne sedmice otputovaću u Brisel sa više članova Vlade, gdje ćemo imati prve sastanke o planu rasta, tako da do proljeća sljedeće godine Crna Gora bude spremna da primi prvu tranšu tog finansijskog paketa“, rekla je Popa.

Ona je poručila da je EU spremna,

„Dakle mi smo spremni, nadamo se da ste i vi i da ćete nam pomoći. Već imamo indicije da nova Vlada želi da se osloni na relevantnu ekspertizu EU i spremni smo da razgovaramo o tome u Briselu, da vidimo šta je tačno potrebno i kako“, dodala je Popa.

Prema njenim riječima, rat u Ukrajini je nametnuo novu političku realnost, u kojoj je proširenje na Zapadni Balkan postalo hitna tema i geopolitička neophodnost.

„Kada govormo o Zapadnom Balkanu, vrlo je jasno da je Evropa jedini scenario i da jednostavno nema druge alternative“, kazala je Popa.

Ona je dodala da je proteklih godina, a posebno prošle, EU preduzela konkretnije korake kako bi ubrzala proširenje i dala zamajac tom procesu.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela kazala je da je proširenje EU na Zapadni Balkan uvijek bilo prioritet u spoljnoj politici Italije.

Brutalna ruska agresija, kako je rekla, ukazala je na geopolitički značaj proširenja EU.

Marsela je navela da se politička vizija Italije nikada nije promijenila, uprkos čestim promjenama u vladama te države.

„Nije slučajno da je ministar spoljnih poslova Antonio Tajani u prvi plan naše spoljno-političke agende stavio Zapadni Balkan i proširenje na taj region. Opet nije slučajno da se naša podrška regionu širi kroz sve moguće formate, forume, projekte“, kazala je Marsela.

Crna Gora je, kako je navela, godinama angažovana u složenom procesu pridruživanja i ona je i dalje predvodnica, iako je u posljednjih nekoliko godina proces značajno usporen zbog političke krize.

„Nadam se da će nedavno formirana 44. Vlada preuzeti evropsku obavezu sa obnovljenom odlučnošču i bez bilo kakvih odlaganja i oklijevanja“, naglasila je Marsela.

Prema njenim riječima, čvrsta i efikasna vladavina prava je uslov o kojem se ne može pregovarati.

„EU više nije, kako što je bila na početku, samo ekonomski klub, tokom godina ona je postajala, sve više i više, zajednica zasnovana na zajedničkim vrijednostima i principima“, dodala je Marsela.

Kako je kazala, građani Crne Gore su ti koji žele da njihova država bude što prije dio EU.

„A u svakoj demokratiji je važno ne samo dati glas građanima, već prije svega aktivno ih slušati“, istakla je Marsela.

Ona je poručila da je dužnost nadležnih organa da uzmu u obzir taj glas i da postupaju konkretno da bi proces EU integracija u Crnoj Gori zaista ponovo bio na pravom putu, bez ikakvog znaka pitanja.

„Nakon godina stagnacije, ovo bi mogao biti trenutak u kojem bi Crna Gora mogla preduzeti značajne i konkretne korake za nastavak evropskih integracija“, kazala je Marsela.

Ona je rekla da bi zbog toga željela da nova vlada i Skupština ne propuste ovu priliku.

Italija će, kako je poručila Marsela, uvijek pružati punu podršku Crnoj Gori na njenom evropskom putu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je, na panelu „Politički dijalog kao preduslov nastavka procesa integracija“, kazao da je dijalog tako jednostavna riječ, ali da je u praksi očigledno kompleksna.

„Nijesam baš siguran da su sve partije suštinski za EU, iako se deklarativno zalažu za to. Nijesu svi koji kažu da su za EU, i za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU“, dodao je Mugoša.

Imenovanja u provosuđu, kako je kazao, često se nameću kao glavna kočnica u pregovorima.

„Ona jesu neophodna da bismo imali kompletirane institucije, i treba da se kompletiraju institucije, ali važniji je kvalitet tih kandidata“, rekao je Mugoša.

On je poručio da „treba malo realnije podijeliti odgovornost“.

„Ja sam opozicija vlasti, a ne države, za mene je članstvo u EU važnije od činjenice jesam li ja vlast ili opozcija“, naveo je Mugoša.

Članstvo u EU, kako je istakao, biće uspjeh cijelog društva.

Prema riječima Mugoše, nakon 2020. godine zakoni su donošeni mimo standarda EU i Venecijanske komisije.

On smatra da je koalicioni sporazum nove većine klasično urušavanje ustavnog sistema i da predstavlja „obesmišljavanje parlamentarnog života“.

„Vlada ne može da podnese Skupštini predlog (zakona) dok se ne dogovori neki kolegijum predsjednika partija većine“, kazao je Mugoša.

On je rekao da se uvodi tijelo koje, kako je naveo, ne dozvoljava Vladi da šalje predloge zakone parlamentu, dok se predsjednici partija koji su glasali za tu Vladu ne dogovore da je to dobro rješenje.

„A onda kada takav predlog dođe u Skupštinu, ukoliko bi opozcija nešto predložila, ako se svi konstituenti parlamentane većine ne usaglase oko toga, nema podrške tom predlogu“, dodao je Mugoša.

On je ocijenio da je najveći problem u Crnoj Gori to što nijesu stvorene jake institucije jer, kako je dodao, one savladavaju bilo koju promjenu vlasti.

Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović smatra da je koalicioni sporazum na štetu Vlade i njene autonomije u sprovođenju evropske agende.

„Znamo da je Vlada najviše odgovorna za vođenje EU procesa“, dodala je Đurović.

Ona je poručila da treba sačuvati kvalitetne ljude u pregovaračkoj strukturi i pokušati vratiti neke koji su tu ranije bili.

„Svjedoci smo da se kvalitetni ljudi, kada jednom izađu iz strukture, vrlo teško vraćaju, zato je važno sačuvati sve koji postoje“, istakla je Đurović.

Ona je, govoreći o ovogodišnjem Izvještaju EK, navela da je on sigurno jedan od najtežih za čitanje i da sadrži mnogo čvrstih i teških konstatacija.

Kako je navela Đurović, 44 odsto Izvještaja se odnosi samo na vladavinu prava.

„Nikada nije bio detaljniji izvještaj o poglavlju 23, to je negdje i pomoć Vladi i parlamentu da brzo reaguju“, kazala je Đurović.

Ona je, govoreći o Mapi puta za razvoj demokratskih institcuja Crne Gore, ocijenila da je to jedan korektan dokument, i da je, nažalost, malo toga urađeno u tom segmentu.

Đurović je kazala da bi voljela da danas može da podijeli više evropskog optimizma.

„Voljela bih da kažem za pola godna da nijesam bila u pravu. Bili u opozciji ili vlasti, mi smo svi za ovu državu i njen prosperitet, i ništa što kažemo nije ciljani pesimizam, nego najbolja namjera“, dodala je Đurović.

Državni sekretar u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Božović kazao je da je pred Crnom Gorom ključni period i da se mora iskoristiti.

On je, govoreći o pregovaračkoj strukturi, rekao da ima oko 650 članova radnih grupa.

Božović je poručio da će se založiti za veće učešće predstvanika civilnog sektora u radnim grupama.

On je, govoreći o izvještaju EK, naveo da je prikazao realno stanje.

„Moramo pratiti ono što je tamo napisano, da pokušamo da, ono što je dato kroz kratke rokove, riješimo do kraja godine“, dodao je Božović.

On je istakao da je u dijalogu ključ.

„Želim da vjerujem da će postojati mnogo širi konsenzus, da će biti mnogo veća većina od onih 49 za brojna pitanja. Mislim da konačno sazrijevamo kao društvo“, istakao je Božović.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava i moderatorka panela, Milena Bešić, ocijenila je da ohrabrujuće poruke spremnosti EK i članica EU donosioci odluka moraju da shvate ozbljno i kao podsticaj.

„Te ohrabrujuće poruke treba pročitati i protumačiti na ispravan način, kao podsticaj. Kao nikada ranije imamo podršku, uprkos našim malim postignućima u posljednje vrijeme“, navela je Bešić.

Ona je saglasna da su EU integracije dvosmjeran proces.

Bešić je, govoreći o pregovaračkoj strukturi, navela da je deficit kadrova realnost.

„Treba napraviti otklon od političkog zapošljavanja, to treba da bude prvi konkretan korak kako bi kvalitetne kadrove motivisali da se vrate“, kazala je Bešić.