Aleksandar Sekulić, koji je u tom momentu bio državni sekretar Ministarstva zdravlja, krajem septembra je pijan vozio službeni automobil, te tako izazvao udes. I predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Milan Lekić je prije nekoliko dana imao udes službenim vozilom u Pljevljima. I Lekić i Sekulić su nakon neodgovornog ponašanja postupili odgovorno, te podnijeli ostavku i izrazili kajanje. Takođe, poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić koristio je službeni automobil Skupštine za privatne potrebe, te nakon što je fotografija objavljena u medijima istakao da je to bilo samo na dva minuta i vratio vozilo.

Sekulić: Odlučio sam da podnesem ostavku na sve funkcije koje obavljam

Zarija Pavićević iz Alternative za "Dan" je kazao da meritokratija u Crnoj Gori gubi u odnosu na partitokratiju.

– Činjenica jeste da nakon četiri godine od istorijskog 30. avgusta i dalje nemamo bitnijih reformi u vidu smanjenja ljudstva, službenih vozila... To svakako govori da nešto moramo početi da mijenjamo. Ono što je zaista za pohvalu su gestovi Sekulića, Čarapića i Lekića, ali je činjenica da nisu smjeli dozvoliti da dođu do situacija do kojih su došli. Nakon već načinjene štete postupili su odgovorno i u skladu sa svojim funckijama. Raduje me i nadam se da će se ista praksa nastaviti, kao i da ne smije biti nedostižnih makar oni obavljali najbitnije državne funkcije – istakao je Pavićević.

Lekić podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja

On dodaje da je put do ozdravljenja dug.

– Sistem iskrivljenih vrijednosti se stvarao decenijama i svakako je ovo jedan od početnih koraka. Siguran sam da za neke reforme treba i vremena, i odlučnosti, i političke volje. Ne smijemo se poistovjetiti sa onima koji su 30 godina uništavali čitav sistem i društvo. Najmanje što možemo jeste da kritičkim sugestijama djelujemo i na taj način prvenstveno mijenjamo svijest ljudi, navike i dodatno kreiramo dozu odgovornosti – navodi Pavićević.

Mirza Krnić iz Preokreta istakao je za "Dan" da nas je politički korporativizam u kojem je sve podređeno partiji doveo do toga da se "normalizovalo" ponašanje po kome svaka partija koja dođe na vlast može da zloupotrebljava resurse svih nas za partijske, ali i lične svrhe.

– Partije svjesno žmure nad ovim fenomenom, jer tim "privilegijama" oni zapravo nagrađuju svoje partijski lojalne ljude. Korak dalje, za njih je idealno da neki lokalni funkcioner napravi problem, pa da ga onda "centrala spašava". Tada takav "kadar" biva još lojalniji partijskom rukovodstvu i spreman je na dalju uzurpaciju državnih resursa za partijske, a nerijetko i direktno lične svrhe. Nove vlasti nisu razumjele da su one trebale da izliječe ovu društvenu bolest i da su za to bile dobile mandat građana, a ne da je učine još gorom – naveo je Krnić.

Prema njegovom mišljenju, potreban nam je preokret u raspolaganju državnim resursima koji bi bili stavljeni isključivo i samo u svrhu razvoja opšteg dobra.

– Očigledno da je tu potrebno pojačati kontrolu i kaznenu politiku. Kada krenemo da izlazimo iz ove devijacije, mi ćemo se i kao društvo razvijati mnogo brže, a moguće i još važnije, građani, a posebno mladi će znati da se vrednuje njihovo znanje i iskustvo. Tako bi zajednica postajala efikasnija i harmoničnija. Dok se to ne desi, gledaćemo ovo divljanje partija koje ne shvataju da su pretjerale preko svake granice pristojnosti – zaključuje Krnić.