Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos optimistična je po pitanju evropskog puta Crne Gore i očekuje da se pregovarački proces završi do kraja naredne godine. Ambiciozni su i u Vladi, pa iz pregovaračkog tima najavljuju da će se u tekućoj godini zatvoriti i do devet poglavlja. Da ovakva očekivanja nisu nerealna smatraju i u NVO sektoru, ali ne zato što će Crna Gora ispuniti standarde, već zato što je Evropa spremna da nam iz geopolitičkih razloga progleda kroz prste.

Crna Gora je do sada zatvorila šest od ukupno 33 pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Komesarka za proširenje poručila je u intervjuu za Radio 1 televizije Slovenije da bi taj proces mogao biti okončan već krajem 2026. Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović najavio je samo za ovu godinu zatvaranje do čak devet poglavlja – jedan dio u junu, a drugi krajem godine. Kako je nedavno saopštio, postoji interna spremnost za poglavlje 4 – sloboda kretanja kapitala, poglavlje 5 – javne nabavke i poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, čije zatvaranje zavisi od konsenzusa svih članica, pa i Hrvatske, koja je to blokirala krajem prošle godine.

Izvršna direktorica NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović smatra da ovakva očekivanja nisu nerealna. Ističe da se u poslednjim mjesecima jasno vidi da se EU maksimalno zalaže da Crna Gora postane punopravna članica evropske zajednice u što kraćem roku.

– Okončanje pregovaračkog procesa za dvije godine, ili nešto duže, ne bi trebalo posmatrati kao nerealnu stvar. Ovo posebno što evropski zvaničnici potenciraju da je proširenje sada prvenstveno geopolitičko i bezbjednosno pitanje, pa tek onda tehničko. EU je sada spremna da, zbog geopolitičkih razloga, progleda kroz prste koliko ćemo kao zemlja ispuniti sve evropske standarde i biti spremni da u tom pogledu budemo u rangu sa razvijenim evropskim državama – kazala je Mrdović za "Dan".

Kao najveće izazove na evropskom putu vidi zarobljenost pravosudnog i bezbjednosnog sistema, na šta se i sa međunarodnih adresa već dugo uporno ukazuje.

– Nakon višegodišnjeg tapkanja u mjestu u evropskom integracionom procesu, a nakon pada DPS-a prije pet godina, čini se da je u dobrom dijelu izgubljena šansa novih vlasti da se sprovede određeni vid vetinga u pravosuđu i policiji, koji bi mogao označiti početak stvarnih, a ne "štrik" reformi u zemlji. Sigurno da će EU tražiti da se isporuče rezultati u nastavku pregovaračkog procesa, ali je veliko pitanje koliko će od zarobljenih institucija to biti moguće dobiti u onoj mjeri koja zadovoljava potrebu građana za pravdom (nakon trodecenijske vladavine jedne partije i svojevrsne pohare zemlje). Tako da treba očekivati da će nam naročito u tom pogledu EU ozbljno progledati kroz prste – smatra direktorica ASP-a.

Kada je riječ o ulozi političkih partija i njihovoj iskrenoj želji da doprinesu što skorijem ulasku u EU, smatra da ni jedna od njih neće rizikovati da bude označena kao kočničar integracija, iako svaka od njih u prvi red stavlja svoje interese.

– Izvjesno je da su svi svjesni da je ovo trenutak kada u kratkom roku od par godina možemo pokucati na vrata EU i teško da će bilo koja partija rizikovati da neko uperi prst u nju kao kočničara. Pri tome, stvarnih reformi teško da će biti, jer je za njih potrebno i ozbiljno vrijeme i čelična politička volja, za koju nije vidljivo da postoji. I vjerovatno ćemo u nekom času postati članica EU kao država sa ozbiljnim nedostacima u vladavini prava, ali će makar mlade generacije dobiti šansu da svoju budućnost vežu za široko evropsko tržište, a ne za zemlju nepravde i pod teškom sjenkom korupcije i kriminala – zaključila je Mrdović.

U NVO Građanska alijansa smatraju da su očekivanja da Crna Gora završi pregovarački proces do kraja naredne godine u ovom trenutku previše optimistična. Podsjećaju da proces traje gotovo 13 godina, a da ključna pregovaračka poglavlja, koja se odnose na vladavinu prava, još uvijek nisu zatvorena.

– Ovakva očekivanja, iako razumljiva u kontekstu geopolitičkih ciljeva, suočavaju se sa značajnim izazovima. Dugotrajan pregovarački proces, fokus na ključna poglavlja, kao i ogromna finansijska ulaganja potrebna za sprovođenje reformi, čine ubrzanje procesa izuzetno zahtjevnim. Stoga je jasno da će za to biti potrebno mnogo više vremena, resursa i političke volje nego što pomenuti rokovi sugerišu – kazala je za "Dan" Danijela Darmanović iz GA.